Arhiva vesti

Merkel i Makron potpisali novi Jelisejski ugovor

Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Makron potpisali su u Ahenu ugovor o jačanju francusko-nemačkih odnosa, na dan kada su pre 56 godina, 22. januara 1963. godine, Šarl de Gol i Konrad Adenauer potpisali Jelisejski ugovor koji je doneo istorijsko pomirenje dve zemlje posle Drugog svetskog rata. Ugovor je simbolična poruka i podrška Evropskoj uniji oslabljenoj jačanjem populizma i nacionalizma.

Simboličan je i izbor mesta potpisivanja. Ahen je najzapadniji nemački grad, blizu tromeđe sa Belgijom i Holandijom, omiljena rezidencija Karla Velikog, a ugovor je potpisan u krunidbenoj sali istorijske gradske kuće, u kojoj su 600 godina krunisani nemački kraljevi i carevi.

Sporazum treba da demonstrira tesnu saradnju dve zemlje koje važe za osovinu i motor Evropske unije i ujedno da pokaže solidarnost dvoje lidera za koje mediji navode da su oboje uzdrmani - Merkel trzavicama u vladajućoj velikoj koaliciji zbog kojih je napustila čelo svoje Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i najavila da se više neće kandidovati za kancelarku, a Makron višenedeljnim masovnim protestima "žutih prsluka".

Prošireni Jelisejski ugovor na 16 strana, između ostalog, predviđa tešnju saradnju Nemačke i Francuske u evropskoj i odbrambenoj politici i zalaganje za stvaranje zajedničke spoljne i bezbednosne politike.

Predviđeno je i formiranje posebnog francusko-nemačkog odbrambenog saveta i saveta bezbednosti, i zajedničke parlamentarne skupštine sastavljene od 100 francuskih i nemačkih poslanika, preneli su mediji.

Dve zemlje su usvojile klauzulu o zajedničkoj odbrani u slučaju napada, nalik modelu koji postoji u NATO. Klauzula omogućava i upotrebu zajedničkih sredstava u slučaju terorističkog napada i saradnju u velikim odbrambenim projektima.

Planirana je i dublja privredna integracija dve zemlje, bolja koordinacija saobraćajnih veza i malogranične saradnje, međusobno priznavanje diploma i uvođenje mešovitih francusko-nemačkih studijskih grupa u akademskom obrazovanju, saradnja u kulturi, nauci i informatičkim tehnologijama.

Jedan od ciljeva je i da se odobre veća ovašćenja i resursi lokalnim vlastima i prekograničnim organizacijama da realizuju zajedničke projekte u oblastima poput trgovine, ekologije, zdravstva, transporta i energetike.

Pregovarači dve vlade saglasili su se 21. januara o spisku od 15 projekata, čija realizacija može odmah da počne, preneli su nemački mediji.

Među tim projektima su, kako navode nemački mediji, konačno gašenje nuklearne elektrane Fesenhajm, najstarije u Francuskoj, prekogranični železnički projekti, zajednička primena standarda EU u regulaciji finansijskih usluga i formiranje visoke radne grupe za energetsku politiku.

Jedna od najviše osporavanih tačaka sporazuma je ona koja predviđa pojačanu saradnju predstavnika Francuske i Nemačke u UN i zalaganje da i Nemačka dobije mesto stalne članice u Savetu bezbednosti UN.

Sporazum je danima bio izvor "lažnih vesti" u medijima i na društvenim mrežama i meta kritike levih i desnih ekstremista, populista i evroskeptika, koji su ga osudili kao izdaju i prodaju nacionalnog suvereniteta.

Liderka ekstremno desničarskog  Nacionalnog saveza Marin le Pen tako je optužila Makrona za "rasprodaju zemlje" i "podrivanje nacionalnog suvereniteta". Ona je rekla da će Francuska ubuduće deliti svoje mesto stalne članice Saveta bezbednosti UN sa Nemačkom i da će, prema sporazumu, deo Alzasa pasti pod nemačku vlast.

Šef poslanika nemačke desničarske i ksenofobične Alternative za Nemačku Aleksander Gauland rekao je da "francuski predsednik Makron nije u stanju da održi red u sopstvenoj zemlji" i da je "neprimereno da takav neuspešni predsednik nameće" Nemcima "svoju viziju nemačke budućnosti".

"EU je duboko podeljena. Nemačko-francuski specijalni odnosi još će nas više otuđiti od ostalih Evropljana", rekao je Gauland.

Sa druge strane, zvaničnici EU pozdravili su sporazum. Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk ocenio je da je Evropi danas potrebno "oživljavanje vere u smislu solidarnosti i jedinstva".

"Evropi je potreban jasan signal Pariza i Berlina da pojačana saradnja u manjim formatima nije alternativa saradnji cele Evrope", rekao je Tusk.

Lider libarala u Evropskom parlamentu, Belgijanac Gi Ferhofstat ocenio je da je "snažan francusko-nemački savez od ključnog značaja za pokretanje Evrope". "Mir i jedinstvo su temelji EU. Reformišimo Evropu, umesto što je uništavamo", rekao je Ferhofstat 

Sporazum će stupiti na snagu kada ga ratifikuju parlamenti Francuske i Nemačke.

 

Izvor: EurActiv