Arhiva vesti

Nadležni skupštinski odbor dao pozitivno mišljenje na Pregovaračku poziciju za poglavlje 27

Odbor Skupštine Srbije za zaštitu životne sredine dao je pozitivno mišljenje na Pregovaračku poziciju za poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je da je pregovaračka pozicija za poglavlje 27 veoma kompleksan dokument na čijoj izradi se radilo više od dve godine, a bilo je uključeno 28 institucija i oko 150 ljudi.

Osim teksta Pregovaračke pozicije, kako je naveo Trivan, dokument sadrži i 14 strateških dokumenata, navodi se u saopštenju ministarstva.

Trivan je ocenio da koristeći regulatorno iskustvo iz EU, koja je razvila niz alata za obezbeđivanje dobrog kvaliteta vazduha, čistih voda, visoku stopu reciklaže otpada i upravljanje industrijskim zagađenjem, Srbija može bolje da upravlja raznim ekološkim problemima.

"Srbija se susreće sa problemom kvaliteta vazduha u Beogradu i drugim gradovima. Svi želimo, ali ovde nema kratkoročnih rešenja, da što pre promenimo situaciju. Moramo unaprediti postojeće sisteme nadgledanja koji će omogućiti bolju procenu stanja i uticaja na kvalitet vazduha. Moramo težiti čistijem transportu, manje zagađujućim industrijama, korišćenju goriva visokog kvaliteta, promeni ponašanja i održivim sistemima grejanja domaćinstava", rekao je Trivan.

Trivan je rekao da su visoki troškovi i ograničeno raspoloživo finansiranje glavni razlozi prelaznih perioda za većinu direktiva za upravljanje otpadom i vodama i da ulaganja u sektor voda i sektor otpada mogu dostići oko 7,5 milijardi evra.

"Predviđeno je da se takve investicije finansiraju iz fondova EU (64%), državnog (18%) i lokalnog (4%) budžeta i fondova i zajmova (14%). Takođe se predviđa da će privatni sektor doprineti finansiranju projekata, naročito u sektoru upravljanja otpadom", rekao je Trivan.

Trivan je naveo i da Direktiva o industrijskim emisijama (DIE) podrazumeva visoke finansijske zahteve i da je od ukupno 227 postrojenja iz Aneksa i Direktive o industrijskim emisijama koje trenutno postoje u Srbiji, produženi period implementacije potreban za 68 postrojenja.

"Ukupan iznos investicija potreban za ta postrojenja za postizanje potpune usklađenosti sa Direktivom o industrijskim emisijama je oko 1,3 milijarde evra", rekao je Trivan.

On je rekao i da su pregovaračka grupa i ministarstvo u okviru Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta u oblasti životne sredine identifikovali potrebu zapošljavanja oko 1.450 radnika u svim institucijama na svim nivoima koje se bave životnom sredinom.

Otvorena javna rasprava o strategiji niskougljeničnog razvoja

Istovremeno je Ministarstvo zaštite životne sredine predstavilo 13. januara predlog strategije niskougljeničnog razvoja sa akcionim planom koji definiše 27 mera i šest različitih scenarija ublažavanja posledica klimatskih promena, sa krajnjim ciljem da do 2050. godine Srbija postane klimatski neutralna i otporna zemlja.

Na skupu u EU info centru, predstavljena je i procena uticaja strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu, a kako je rečeno, nacrt tog izveštaja pokazuje da će primena mera imati "pozitivne efekte na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou".

Pomoćnica ministra u Sektoru za zaštitu prirode i klimatske promene Jasmina Jović rekla je da će niskougljenična transformacija srpskog društva doprineti "modernizaciji i većoj konkurentnosti srpske privrede na svetskom tržištu, čistijoj životnoj sredini, ali i promeni svesti o značaju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte".

Javna rasprava o Predlogu strategije niskougljeničnog razvoja i o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu trajaće do 24. januara.

Ministarstvo je pozvalo predstavnike državnih organa i institucija, stručne, naučne javnosti, civilnog sektora i sve zainteresovane građane da svojim komentarima, sugestijama i predlozima doprinesu kvalitetu tih dokumenata.

Kontrola u Ministarstvu za životnu sredinu zbog lošeg kvaliteta vazduha

U međuvremenu je zaštitnik građana Zoran Pašalić pokrenuo postupak kontrole Ministarstva zaštite životne sredine Srbije.

To ministarstvo, po njegovim rečima, "u dužem vremenskom periodu nije sprovelo nijednu konkretnu meru" povodom žalbi građana na prekomernu zagađenost vazduha, saopšteno je danas iz te nezavisne institucije.

Navodeći da je postupak pokrenuo po sopstvenoj inicijativi, ombudsman je podsetio da je "još 2018. godine" kvalitet vazduha u Srbiji zvanično bio ocenjen "trećom kategorijom" - prekomerno zagađen vazduh bio je registrovan u Beogradu, Kraljevu, Valjevu, Kragujevcu, Subotici, Sremskoj Mitrovici, Pančevu, Užicu, Smederevu i Kosjeriću.

"Trend iz 2018. nastavljen je u 2019. Prekomerna zagađenost vazduha u Beogradu, kao i u drugim gradovima u Srbiji u kojima su poslednjih meseci takođe zabeležene visoke koncentracije suspendovanih čestica PM 10 i/ili PM2,5 , opravdano su uznemirile javnost i građane i nedvosmisleno ukazale na neophodnost preduzimanja hitnih mera u cilju uspostavljanja preporučenih bezbednosnih granica za kvaliteta vazduha", naveo je Pašalić.

On je zatražio od Ministarstva zaštite životne sredine da objasni "iz kojih razloga, uprkos negativnim ocenama kvaliteta vazduha u 2018. godini, nije blagovremeno preduzelo ili predožilo konkretne mere u cilju smanjenja zagađenja vazduha i unapređenja energetske efikasnosti".

"S obzirom na to da stručna javnost ukazuje na više različitih uzročnika zagađenja vazduha, i to na sagorevanje uglja lošeg kvaliteta u termoelektranama, intenzivniji saobraćaj, individualna ložišta i trenutne vremenske uslove, da li je Ministarstvo životne sredine izvršilo analizu osnovnih, dominatnih uzročnika visokog stepena zagađenja pojedinačno po gradovima i jedinicama lokalne samouprave", upitao je ombudsman.

Zatražio je od Ministarstva i obaveštenje da li je u odnosu na utvrđene najznačajnije uzročnike zagađenja vazduha predvidelo i predložilo preduzimanje hitnih kratkoročnih i dugoročnih mera u cilju njihovog suzbijanja, da navede koje su to mere, a ukoliko to nije učinjeno, da objasni iz kojih razloga to nije urađeno.

Ombudsman je pozvao Ministarstvo da odgovori na pitanje da li se javnost redovno i potpuno informiše o trenutnom stanju, odnosno "da li se građanima pruža dovoljno podataka o vrsti i obimu informacija o izmerenim vrednostima, njihovom značaju, kao i o uticaju koje izmerene vrednosti zagađujućih materija mogu imati na njihovo zdravlje".

U saopštenju se navodi da Ministarstvo zaštite životne sredine ima rok od 15 dana da dostavi tražena objašnjenja i dodaje da će nakon sagledavanja odgovora i procene, ombudsman obavestiti javnost o daljim koracima.

Izvor: EurActiv.rs