Arhiva vesti

Fridom haus: Srbija među zemljama sa najvećim padom kvaliteta političkih i građanskih sloboda

VAŠINGTON – I ove godine Srbija je zadržala status delimično slobodne države prema novom izveštaju Fridom hausa ,,Sloboda u Svetu 2022 – Globalno širenje autoritarne vlasti”. Izveštaj kaže da je Srbija zemlja koja je u poslednjih deset godina zabeležila najveći pad u oblasti političkih i građanskih sloboda. Srbija se zbog toga nalazi u društvu sa Turskom, Mađarskom, Avganistanom ali i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD)

Za ukupan kvalitet demokratije, Srbije je ove godine dobila 62 poena od 100, što je za dva boda manje od prošle godine.

U prošlogodišnjem izveštaju Fridom hausa „Sloboda u svetu 2021. – Demokratija pod opsadom” kao zaslužni za pad sloboda u Srbiji istaknuti su slučajevi visoke korupcije koje su otkrili novinari, a koji nisu rešeni, kao i politički pritisci na pravosuđe i medije.

Srbija se tada našla među 25 država sveta u kojima je zabeležen najznačajniji pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda tokom poslednje decenije. Tada je ova nevladina organizacija sa sedištem u Vašingtonu Srbiju opisala kao zemlju u kojoj vladajuća partija nekoliko godina ugrožava politička prava i građanske slobode.

“Međutim, u poslednjih nekoliko godina vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) konstantno ugrožava politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva”, ukazano je u prošlogodišnjem izveštaju “Sloboda u svetu 2021 – Demokratija pod opsadom”.

Što se tiče regiona, obogodišnji izveštaj Fridom hausa vidi i ostale države Zapadnog Balkana kao delimično slobode. Podrobnije se spominje samo situacija u BiH u kontekstu odnosa rukovodstva Bosanskih Srba sa Mađarskom. Izveštaj kritikuje predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegov blizak odnos sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Fridom haus je ove godine prepoznao da su autokratske vođe širom sveta stvorile povoljnije međunarodno okruženje tokom protekle decenije i po, osnažene političkom i ekonomskom moći.

“Takvi sistemi nisu dizajnirani da služe najboljim interesima stanovništva, ili da omoguće ljudima da poboljšaju svoje živote. Umesto toga, oni se zasnivaju na zajedničkim interesima autokrata da održe svoju vlast”. Dalje se navodi da i unutar demokratije postoje iliberalne snage koje nanose štetu, što je oličeno u političarima koji su voljni i skloni korupciji čime se razbijaju institucije.

Tokom ovog meseca objavljen je i Indeks demokratije za 2021. godinu britanskog magazina “Ekonomist”, u kom je kvalitet demokratije u Srbiji ocenjen prosečnom ocenom 6,36, što je Srbiju svrstalo u kategoriju “nepotpunih demokratija”.  Kao što je EWB ranije pisao, u odnosu na 2020. godinu, kada je demokratija u Srbiji zabeležila najveći pad od 2006. godine, ocena je poboljšana za 0,14. Oblasti u kojima je “Ekonomist” prepoznao poboljšanju je funkcionisanje vlasti, dok su ocene za sve ostale oblasti ostale na prošlogodišnjem nivou.

Izvor: European Western Balkans