Arhiva vesti

Situacija u Ukrajini neće pomeriti fokus EU sa vladavine prava

foto: Evropska unija

Krajem prošle nedelje u Briselu na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora, tela nastalog na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), usvojena je Zajednička deklaracija o stanju odnosa između Evropske unije i Srbije u procesu pristupanja.

Zajednički konsultativni odbor je telo koje se sastoji od predstavnika Evropskog ekonomsko-socijalnog komiteta i predstavnika civilnog društva u Srbiji. Na sastanku je bilo reči o trenutnom stanju u pristupnim pregovorima, a fokus sastanka bio je na odnosima EU i Srbije u kontekstu aktuelnog sukoba u Ukrajini.

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je da je vreme  „sedenja na dve stolice završeno“. On je poručio da bi trebalo ograničite sve uticaje koje dolaze iz trećih država a koje prete da ugroze demokratiju.

„Ja se nadam i ovo je moja politička poruka da ćemo moći da ubrzamo proces proširenja sa zemljama Zapadnog Balkana. Trebalo bi da nadomestimo sve rupe i da ograničimo sve uticaje van granica EU koje pokušavaju da dovedu u pitanje demokratiju u regionu“, rekao je Bilčik.

U Zajedničkoj deklaraciji naglašava se da je od velike važnosti da se Srbija ubrzo uskladi, ne samo sa pravnim tekovinama EU, već i sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. Pozdravljena je odluka Srbije da se pridruži ostalim članicama Ujedinjenih nacija (UN) sa Zapadnog Balkana u glasanju za Rezoluciju o agresiji na Ukrajinu i za Rezoluciju o humanitarnim posledicama.

Kako prenosi N1, predstavnici civilnog društva tokom sastanka predstavili su „obeshrabrujuća zapažanja o napretku Srbije u evrointegracijama“. Oni su bili ujedinjeni u oceni da je realni napredak slab ili nikakav. Najviše kritika moglo se čuti na račun izbornog procesa, jer ni posle izmena pojedinih zakona i Međustranačkog dijaloga, napredak na ovom polju je minimalan.

Zamenik šefa Misije Srbije u EU Miloš Todorović priznao je da se država usaglasila sa svega nekoliko odluka koje su donele EU i UN u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu. “Srbija daje sve od sebe u očuvanju svojih politika i prema Ukrajini, u principu, što znači da podržavamo međunarodno pravo u tom slučaju”, rekao je Todorović.

Predstavnici civilnog društva Srbije ocenili su da je EU konačno shvatila kakva je prava situacija u Srbiji, da je po pitanju “mnogih stvari država u stvari nazadovala”.

“Nedvosmisleno je da će pritisak na buduću Vladu Srbije biti oštriji, jer ovde je prisutno jedno veliko netzadovoljstvo i jedna velika sumnja u iskrenost i opredeljenost Srbije nastavku procesa pristupanja EU”, naveo je Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike, prenosi N1. 

Spremo: Vladavina prava osnova pristupanja Srbije EU

U tekstu zajedničke deklaracije stoji da će se nezavinost pravosuđa i pored promene Ustava postići samo ako se revizija pravosudnih zakona izvrši uz puno poštovanje Ustavnog zakona, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i u skladu sa evropskim standardima.

“Zajednički konsultativni odbor poziva nadležne organe Republike Srbije da u potpunosti poštuju rokove za usvajanje izmena i dopuna grupe zakona u oblasti pravosuđa, a koji su neophodni za sprovođenje ustavnih izmena”, stoji u tekstu deklaracije.

Jovana Spremo, koordinatorka Radne grupe za Poglavlje 23 Nacionalnog konventa o EU (NKEU) i savetnica YUCOM-a za evropske integracije, kaže za European Western Balkans, da je civilni sektor tokom kreiranja deklaracije, kada je u pitanju vladavina prava, insistirao da u tekst uđu osnovne i ključne tačke koje će biti značajne i relevantne u narednom periodu.

“Između ostalog, pored konstantovanja referenduma o izmenama Ustava, skrenuli pažnju da proces predstojeće izrade pravosudnih zakona mora da bude prilično transparentan i inkluzican i da se osvrne na one preporuke Venecijanske komisije na koje nije odgovoreno u procesu izmene Ustava”, kaže Spremo. 

Prema njenim rečima, insistiralo se i na tome da kvalitet javnih rasprava u budućnosti bude poboljšan “jer je to jedan od glavnih načina na koje civilno društvo doprinosi kvalitetu reformi koje se sprovode na evropskom putu”.

“Način na koji je to u toku protekle godine izgledalo nije zapravo način na koji se inkluzivno uključuje civilno društvo tako da smo insistirali da u narednom periodu više fokusa praćenju sprovođenja zakona i reformi u okviru Poglavlja 23 i 25, a da se izmene zakonskog okvira zapravo zaista rade inkluzivno, tako da civilno društvo i strukovna udruženja suštinski mogu da doprinesu”, naglašava Spremo.

Ona kaže da sastanak jeste protekao u duhu onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Spremo je stava da bez obzira na to kakva su očekivanja EU od Srbije u tom pogledu, vladavina prava ostaće nešto što je osnova procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

“Insistiranje da se Srbija uskladi sa spoljnom politikom EU neće ići na uštrb vladavine prava. Moramo da uzmemo u obzir da je logičan sled da država koja je kandidat za članstvo u EU uskladi, između ostalog i svoju spoljnu politiku sa EU, ali vladavina prava ostaće nešto što je osnova našeg procesa pristupanja”, kaže Spremo.

Ekološki protesti – pokazna vežba odsustva vladavine prava

Na panelu na kome su, između ostalog, tema bili protesti i podrška projektu Rio Tinta. Predstavnici iz Srbije upoznali su članove Odbora iz EU da s uaktivnosti Rio Tinta ili bilo koje druge kompanije u vezi sa eksploatacijom litijuma u suprotnosti sa ekološkim standardima.

Jovana Spremo kaže da se civilno društvo posebno fokusiralo na činjenje i nečinjenje institucije u kontekstu slobode okupljanja prilikom ekoloških protesta koji su obeležili kraj 2021. i početak 2022.

“Kada je u pitanju činjenje, mi smo zabeležili da ono nije bilo u skladu sa standardima slobodnog okupljanja i spomenuli smo neke od primera prekomerne upotrebe sile policija na prvim protestima ali i činjenicu da policija nije bila prisutna na ostalima što je omogućilo druge vrste nasilja na protestima”, navodi Spremo.

Ona naglašava da su na slobodu okupljanja najviše uticali prekršajni postupci koji se vode protiv velikog broja građana koji su bili na protestima.

Sastanku u Briselu prisustvovao je i Savo Manojlović, direktor kampanje “Kreni – Promeni”, koja je bila organizator spomenutih protesta.

„Podrška bilo koje vlade, međunarodne ili evropske institucije ovom projektu su takođe katastrofalne. Građani su ti koji su na protestima i blokadama branili vladavinu pravu. Ako se preskaču demokratija i vladavina prava, a međunarodne institucije tolerišu model stabilokratije, gubitak evropske reputacije biće uzrokovan podršci projektu koji je u suprotnosti sa vladavinom prava“, istakao je Manojlović.

On je poručio da se navedeni projekat neće moći sprovesti bez društvenih nemira i da su blokade i protesti to dokazali.

„Šezdeset naučnika, akademika i profesora stali su iza stava da će u postojećim okolnostima ekspolatacija litijuma i bora dovesti do ekološke katastrofe. To je zaključak i naučnog skupa Srpske akademije nauke i umetnosti najeminentnije naučne institucije. Podrška EU projektu iskopavanja litijuma znači razaranje vladavine prava i stvaranje zelene Evrope sa Srbijom kao crnom rupom. Verujemo da demokratija u Srbiji nije na prodaju. Da vladavina prava nije na prodaju. I da Srbija nije na prodaju”, zaključio je Manojlović u svom izlaganju.

Izvor: European Western Balkans