Arhiva vesti

Alarm: Umesto suštinskih reformi, i dalje se štikliraju stavke u evrointegracijama

foto: Evropska unija

Način na koji se predstavljaju i sprovode aktivnosti iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24 (vladavina prava) potvrđuju raniji utisak da vlada Srbije, umesto volje da ostvari suštinske reforme, samo "štiklira stavke" u procesu pristupanja Srbije EU, navodi se u 18. maja objavljenom izveštaju Alarm Koalicije prEUgovor.

U novom izveštaju se ukazuje na "stare boljke" - funkcionersku kampanju, Skupštinu koja brzopotezno usvaja vladine predloge, problem primene antikorupcijskih zakona, pokušaje gušenja kritičkog mišljenja, slab odgovor na delovanje ekstremne desnice, napade na aktiviste...

Polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u klasteru 1 (Osnove), sa fokusom na političkim kriterijumima i poglavljima 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost) pristupnih pregovora sa EU, odnosi se na period novembar 2021-april 2022. koji su obeležili referendum o promeni Ustava i opšti izbori sa pratećim kampanjama.

Na izbornu kampanju u Srbiji, navodi se u izveštaju, odrazio se i ruski napad na Ukrajinu koji je izazvao tektonske promene u evropskoj bezbednosnoj strukturi i takođe će uticati na formiranje vladajuće koalicije u Srbiji.

"Posledice te krize značajne su i za politiku proširenja EU, naročito u kontekstu tri nova zahteva za članstvo (Ukrajina, Moldavija i Gruzija), i za položaj Srbije, koja osim ograničenog napretka u klasteru 1 ima hronične probleme i sa spoljnopolitičkim usaglašavanjem sa EU", navodi se u izveštaju Alarm.

Kriza zbog ruske agresije na Ukrajinu Srbiji u okviru poglavlja 24 donosi i izazove novog izbegličkog talasa i jačanja desnog ekstremizma, ukazuje se.

Autori izveštaja kažu da je neophodno da obe strane pristupnih pregovora potvrde i promovišu perspektivu članstva Srbije u EU, rečima i delima, među kojima je i sprovođenje reformi u kritičnim oblastima klastera 1.

Politički kriterijumi

Kada je reč o političkim kriterijumima, u izvešaju se navodi da je funkcionerska kampanja vladajućih stranaka,  a naročito predsednika Republike Aleksandra Vučića, ponovo zasenila sve oblike političke promocije i da je bila u punom zamahu i pre nego što su izbori raspisani.

Ukazuje se i da je kao ishod dva međustranačka dijaloga, niz zakona ponovo menjan neposredno pred izbore u aprilu (predsednički, parlamentarni i lokalni izbori u Beogradu i još 12 gradova i opština), uz ograničene efekte.

Takođe se navodi da je, iako je predstavnicima opozicije bio omogućen veći pristup medijima nego inače, postojala primetna neravnoteža u zastupljenosti političkih aktera, kao i uočljiva pristrasnost u izveštavanju o vladajućoj koaliciji.

Autori izveštaja ocenili su da preliminarni izveštaji o finansiranju kampanje nisu doprineli povećanju transparentnosti ukazujući da u Srbiji i dalje ne postoji limit ukupnih troškova kampanje i da je ova, sa procenjenom vrednošću od 15,7 miliona evra, bila najskuplja do sada.

Navodi se i da je referendumska kampanja izazvala daleko manje interesovanje političkih aktera i građana i da je ta kampanja uglavnom percipirana kao testiranje odnosa snaga pred izbore.

Kada je reč o radu parlamenta, odlazeći saziv Narodne skupštine u kome gotovo da nema opozicije nastavio je da, bez ikakvih primedaba, usvaja predloge izvršne vlasti i nije sprovodio delotvornu kontrolu njenog
rada.

Navodi se i da aktivnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava i socijalni dijalog nisu unapredile odnos državnih institucija i zvaničnika prema civilnom društvu i da je poslednji kvartal 2021. obeležio povećani broj napada i pritisaka na formalne i neformalne grupe i aktiviste civilnog društva, uglavnom u vezi sa muralom Ratka Mladića u Beogradu i masovnim ekološkim protestima.

U izveštaju se ocenjuje i da tokom posmatranog perioda nije bilo opipljivog napretka u rešavanju otvorenih pitanja između Srbije i suseda, kao i da je fokus regionalnog pristupa Srbije i dalje na inicijativi Otvoreni Balkan.

Poglavlje 23

U delu Alarm izveštaja o poglavlju 23 navodi se da je izmena Ustava Srbije u oblasti pravosuđa okončana ubrzanim tempom, kao i da postupak, predlagana rešenja i konačni tekst ustavnih amandmana ukazuju na to da je reč o pukom "štikliranju stavki" zarad evrointegracija bez namere da se zaista unapredi nezavisnost pravosuđa.

Dalje se navodi da su unapređeni određeni antikorupcijski propisi koji se odnose na izbore i položaj sudija i tužilaca, a delom se tiču i preporuka GRECO i ODIHR, ali da je propuštena prilika za značajniji napredak jer nisu održane adekvatne javne konsultacije.

Međutim, problem je u primeni postojećih antikorupcijskih propisa, gde su nastavljeni svi negativni trendovi koji su ranije konstatovani, posebno kada je reč o javnim nabavkama, upravljanju državnim preduzećima i javnoj upravi.

Posmatrani period obeležio je i izostanak reakcije nadležnih organa na potencijalne slučajeve korupcije na visokom nivou koje su otkrili mediji, kao i angažovanje javnih resursa za političku promociju vladajućih stranaka tokom izborne kampanje.

Ukazuje se i da izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja donose neke pozitivne promene, ali da su ključni problemi ostali - pojedine norme sužavaju obim zaštite prava.

Kada je reč o medijima, tokom predizborne kampanje bilo je naročito mnogo napada i pritisaka na novinare, pokretanjem SLAPP tužbi protiv aktivista nastavljeno je gušenje svake kritike, dok su izmene i dopune medijskih zakona koje se tiču zaštite novinara trenutno na čekanju.

Ukazuje se i na napore vlasti da uguši slobodu javnog okupljanja, kao i na činjenicu da najviši državni zvaničnici uživaju imunitet dok šire govor mržnje a da se nasilne akcije grupa i pojedinaca protiv demonstranata ohrabruju i odobravaju u medijima sa nacionalnom frekvencijom.

Dalje se navodi da, iako država izveštava da je ocena ispunjenosti planiranih aktivnosti u vezi sa načelom nediskriminacije i položajem osetljivih društvenih grupa pozitivna, realni podaci i izveštaji međunarodnih tela za praćenje ljudskih prava to ne potvrđuju.

Navodi se i da javna tužilaštva u Srbiji i dalje primenjuju institut odlaganja krivičnog gonjenja u slučajevima nasilja u porodici, a tako prikupljena sredstva se već godinama ne dodeljuju za pružanje usluga žrtvama.

Poglavlje 24

U delu izveštaja o poglavlju 24 ukazuje se na netransparentnu organizacionu reformu Ministarstva unutrašnjih poslova i neuspeh u tome da se operativna autonomija policije zaštiti od uticaja politike i organizovanog kriminala.

Takođe se ocenjuje da je i tokom ove izborne kampanje izostao konstruktivan pristup pitanju migracija. Srbija je s jedne strane aktivirala mehanizam privremene zaštite za izbeglice iz Ukrajine dok su, s druge strane, vlasti u januaru nezakonito izručile državljanina Bahreina.

Ukazuje se i na jaz između izjava državnih zvaničnika i izveštaja nezavisnih i profesionalnih medija kada je reč o borbi protiv organizovanog kriminala u Srbiji.

U izveštaju se navodi i da Srbija ne pokazuje da je odlučna, niti da poseduje kapacitete kojima bi sprečila trgovinu ljudima, ili zaštitila svoje građane, ali ni strane (vijetnamski radnici u fabrici Linglong
u Zrenjaninu) od tog krivičnog dela.

Ukazuje se i na povećanu aktivnost ekstremne desnice, koja je primećena i ranije, u realnom i u virtuelnom prostoru, konkretno na antimigrantski narativ, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, proruske poruke na skupovima i na društvenim mrežama.

Istovremeno je, kako se ocenjuje, odgovor državnih organa na aktivnosti ekstremne desnice još slab, što dovodi do dalje normalizacije (nasilnih) ekstremističkih stavova i delovanja u Srbiji.

Koalicija prEUgovor je koalicija sedam organizacija civilnog društva osnovana radi praćenja realizacije politika koje se odnose na pregovore o pristupanju Srbije EU sa posebnim naglaskom na političke kriterijume i poglavlja 23 i 24.

Izvor: Euractiv.rs