Arhiva vesti

Predstavljen izveštaj Evropske komisije pred skupštinskim Odborom za evropske integracije, opozicija nije potpisala zaključak

foto: Evropska unija

BEOGRAD – U Narodnoj skupštini u petak je održana sednica Odbora za evropske integracije, na kojoj je razmatran izveštaj Evropske komisije o Srbiji. Predlog zaključka povodom izveštaja EK o Srbiji za 2022, koji bi u narednom periodu trebalo da se nađe na plenarnoj sednici Narodne skupštine, nisu potpisali članovi Odbora iz redova opozicionih partija.

U tekstu zaključka stoji da Narodna skupština  pozdravlja iznete ocene u pogledu napretka ostvarenog u procesu pregovora o članstvu u EU. Pozdravlja se i što je Srbija “napravila važne korake u oblasti vladavine prava, posebno sprovođenjem ustavnih reformi koje imaju za cilj jačanje nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

U zaključku koji nisu potpisali predstavnici opozicionih partija (Demokratska stranka, Ne davimo Beograd, Zajedno – Moramo i Pokret slobodnih građana), piše i da Narodna skupština pozdravlja činjenicu da je izveštaj pozitivno ocenio njeno konstruktivno angažovanje u Međustranačkom dijalogu o izbornim uslovima uz posredovanje Evropskog parlamenta, kao i u implementaciji i sprovođenju dogovorenih mera. Nastavlja se da je to “rezultiralo učešćem svih relevenatnih političkih aktera na izborima i konstituisanjem pluralističkog parlamenta”.

Današnjoj sednici Odbora prisustvovao i je ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre, kao i novoizabrana ministarka za evropske integracije Tanja Miščević.

Žiofre je pohvalio parlamentarnu praksu razmatranja izveštaja EK u ovom odboru. On je naglasio da je pomoć EU od 165 miliona evra koju je najavila predsednica Evropske komisije u prošlonedeljnoj poseti Srbiji znak da Srbija može da računa na EU.

Govoreći o izveštaju EK, Žiofre je rekao da je dokument skrojen od činjenica i napisan na inkluzivan način.

“Evropska komisija za svoje nalaze imala je doprinos državnih organa u Srbiji, organizacija civilnog društva, ali i država članica”, rekao je Žiofre, dodajući da se u izveštaju navode i prioriteti koji bi trebalo da budu ispunjeni kako bi se ubrzao put Srbije ka EU. 

On je podsetio da je izveštaj EK pokazao da je usklađenost Srbije sa spoljom politikom EU opala nakon izbijanja rata u Ukrajini i pozvao vlasti da priključi EU sankcijama, jer se radi o “kritičnom momentu za Evropu, a EU želi da računa na Srbiju kao na pouzdanog partnera”.

Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević ocenila je da izveštaj EK daje jasne smernice kako proces treba da se unapredi.

Ona je ukazala da i bez obzira na to što je opala usklađenost sa spoljnom politikom EU, Srbija je vrednosno na strani Evropske unije jer je osudila rusku agresiju i čvrsto podržala teritorijalni integritet Ukrajine. Ona je dodala da je jedno od pitanja i usklađivanje Srbije sa viznom politikom EU i ukazala da to ide progresivno.

“U momentu stupanja u članstvo usklađenost mora da bude 100%, do tada nastojimo da usklađivanje progresivno”, rekla je ministarka za evropske integracije. 

Govoreći o reformskim procesima, Miščević je istakla da je nakon prihvatanja ustavnih amandamana, napravljena osnova za set pravosudnih zakona koji su već u proceduri. Ona je objasnila da su 2 tužilačka zakona i 3 sudska već poslata Venecijanskoj komisiji na mišljenje.

Vlast i opozicija različito o nalazima EK

Dok su članovi Odbora za evropske integracije iz redova opozicije kritikovali predstavnika vlasti zbog loših nalaza Evropske komisije, poslanici vlasti kritikovali su pojedine nalaze Evropske komisije jer su manjkavi.

Poslanik iz redova Srpske napredne stranke Milan Radin rekao je tokom sednice Odbora da se u izveštaju mogu pronaći pojedine manjkavosti, što dovodi u pitanje i ostale činjenice koje stoje u isveštaju. Radin se nije složio u delu izveštaja EK koji govori o izveštavanju na jezicima nacionalnih manjina. On je ocenio da ovakav način izveštavanja EK urušava poverenja građana u EU.

Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Dubravka Filipovski rekla je da EU treba da pokaže više razumevanja za Srbiju i da agenda proširenja treba da bude jasnija, te istakla da bi volela da i u praksi vidi navode da postoji perspektiva proširenja.

Ona je kazala da je po pitanju Ukrajine situacija takva da Srbija jasno podržava njen teritorijalni integritet i da glasa zajedno sa EU u Ujedinjenim nacijama, ali je upozorila da je Srbija zavisna od ruskog gasa i da je državi koja je bombardovana i koja je bila pod sankcijama teško da drugima uvodi sankcije.

Poslanik Pokreta slobodnih građana (PSG) Natan Albahari ukazao je da se proces evropskih integracija doživljava tehnički, a da je to politički proces koji zahteva političke poteze i poruke, te da je neophodno čuti pozitivne poruke da je Srbija zaista posvećena i da vidi EU kao partnera, ali da to ne znači da sa svim treba da se saglasi bez reči.

Albahari je podsetio da je vladajuća stranka u proteklom mandatu imala većinu poslanika u Parlamentu i upitao zašto nije urađeno ništa da ocene izveštaja budu pozitivnije.

Govoreći o medijskim slobodama u zemlji, Albahari je ocenio da mediji služe jedino da pozitivno prikažu predsednika Srbije i način vladavine SNS-a, “jer je čudno da svi mediji sa nacionalnom frekvencijom imaju identični stav”.

On je naglasio da je važno da se razgovara o izveštaju Evropske komisije i istakao da je njegova poslanička grupa tražila da se sednica Odbora za evropske integracije održi još ranije.

Poslanica iz redova Demokratske stranke Ksenija Marković ocenila je da su u toku protekla dva mandata vlasti u Srbiji udaljavale Srbiju od EU, a približavale je Rusiji i Kini.

Ona je istakla da su ocene EK u pogledu političkih kriterijuma pogoršane. Spomenula je nalaze EK koji govore o dominaciji predsednika Srbije i vladajuće stranke političkim životom u zemlji, stanju u oblasti vladavine prava i kritike EK na račun borbe protiv korupcije i slobode izražvanja.

“Proces pregovora nije samo tehnicki, reč je o političkom procesu. Reforme nisu pitanje uslovljavanja iz Brisela, kako to vladajući režim obmanjuje građane Srbije. Sadašnja vlast nam je izgleda namenila večni status kandidata za članstvo”, ocenila je Marković.

Poslanik Ne davimo Beograd Robert Kozma rekao je da mu je žao što zbog neusklađenosti spoljne politike u drugi plan pada ono što je suština procesa integracija, a to su stabilne institucije i ostvarivanje prava građana, i ukazao da postoje brojni izazovi po pitanju medija, borbe protiv organizovanog kriminala i zaštite životne sredine.

Zaključio je da je u najvećem broju ostvaren ograničeni napredak i da bi se iz toga teško moglo izvući da je ocena pozitivna.

Izvor: European Western Balkans