Arhiva vesti

Portret Tanje Miščević - Težak zahvat doktorke za evropske integracije

foto: Evropska unija

Pre nego što je izabrana nova Vlada u javnosti se danima licitiralo imenima, nagađalo se ko ima veće ili manje šanse, ali je izbor Tanje Miščević na „vruću stolicu”, što svakako pozicija ministarke za evropske integracije jeste, predstavljao iznenađenje u dobrom smislu reči. Pogotovo, uzimajući u obzir način na koji je pre samo tri godine napustila svoju prethodnu poziciju šefice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji.

Tanju Miščević mnogi nazivaju „doktorkom za evropske integracije”, što dovoljno govori o njenom ugledu. Vrlo brzo nakon što je javnost saznala sastav Vlade, počelo je da se pretpostavlja i nagađa o tome kako je premijerka uopšte pridobila Tanju Miščević i koja obećanja su stavljena na pregovarački sto. Kao što je poznato, evropske integracije su i dalje na čekanju, a u proteklih godinu dana, barem prema Izveštaju Evropske komisije, nije učinjen poseban napredak. Između onoga što se obećava i onoga što se ostvaruje je duboki jaz. Velika su očekivanja od nove ministarke, pre svega u vidu konkretnih poteza i vidljivih rezultata, čega je, makar prethodnih godinu dana, nedostajalo. Pred njom su takođe i izazovi „plivanja” u Vladi koju odlikuje velika heterogenost članova u pogledu spoljnopolitičke budućnosti Srbije, ali i trenutna geopolitička situacija – rat u Ukrajini i energetska kriza.

Prekaljena ekspertkinja za evropske integracije

Tanja Miščević je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Fakultetu političkih nauka (FPN) Univerziteta u Beogradu. Naslov njene magistarske teze je „Pridruženo članstvo Evropske unije” (1997, smer Međunarodno pravo i organizacije), a doktorata − „Uloga odluka međunarodnih organizacija u savremenom razvoju međunarodnog prava” (2002). Takođe, specijalizovala se u oblasti EU i na Univerzitetu u Bonu i Evropskom koledžu u Brižu. Od 2009. godine vanredna je profesorka za međunarodno-pravnu oblast na FPN-u.

Pored izuzetne akademske karijere, radila je i u državnoj upravi. Bila je direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije od 2005. do 2009. godine. Učestvovala je u pregovorima Vlade Srbije o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i vodila je pregovarački tim Vlade za zaključenje Sporazuma o viznim olakšicama i Sporazuma o readmisiji Izvor: European Western Balkans 8 MIŠLJENJE između Srbije i EU. Od januara 2011. do jula 2012. bila je savetnica ministra odbrane, a zatim i državna sekretarka za politiku odbrane Ministarstva odbrane Republike Srbije. Nakon toga bila je posebna savetnica za evropske integracije potpredsednika Vlade Srbije Rasima Ljajića.

Do pre samo tri godine bila je na mestu šefice tima Beograda za pregovore s Briselom, na koje je izabrana septembra 2013. na predlog tadašnjeg prvog potpredsednika Vlade, a sadašnjeg predsednika države Aleksandra Vučića. Njen izbor dočekan je s velikim odobravanjem celokupne javnosti, budući da je takav potez tumačen kao odlučno okretanje Beograda ka Briselu i kao jasna evropska perspektiva Srbije.

Potpredsednica je Evropskog pokreta u Srbiji, a od aprila 2009. do novembra 2010. godine bila je članica i potpredsednica Odbora Agencije za borbu protiv korupcije. Dobitnica je nagrade „Doprinos godine Evropi” 2006. godine, a 2014. Nagrade „Najevropljanka Balkana” Evropskog pokreta Bosne i Hercegovine. Od premijerkinog ekspozea do „stanja na terenu”

 Od premijerkinog ekspozea do „stanja na terenu”

Već na samom početku mandata primetan je optimizam, entuzijazam i odlučnost nove ministarke. Iako možemo zaključiti da su u ekspozeu premijerke evropske integracije predstavljene prilično „tanko” u odnosu na prethodna dva puta, ministarka Tanja Miščević bila je sigurna „svaki elemenat govora premijerke u njenom izlaganju u Skupštini zapravo je deo procesa evropskih integracija”. Po njenom mišljenju, 13 godina posle ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i devet godina od otvaranja pregovora, nije potrebno govoriti o strateškom opredeljenju Srbije za evropske integracije. Opredeljenje na papiru je zasigurno tu, planovi postoje − revidirani Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije (NPAA) za period 2022–2025. usvojen je nedavno, jula 2022. Ostaje samo da se pronađe politička volja koja se negde, na ovom putu, izgubila. U znanje, iskustvo, kredibilitet i dobru volju nove ministarke niko ne sumnja. Pitanje je samo da li će to biti dovoljno i da li će ona uspeti da pomeri proces evropskih integracija s mrtve tačke budući da, kako i sama kaže, „političke odluke donosi kolegijum Vlade […] ne bilo ko pojedinačno, već Vlada kao takva”. A u toj Vladi glavni članovi se ne libe da otvoreno izraze svoje antievropske stavove i podršku Ruskoj federaciji.

 

Tekst je prvobitno objavljen u 90. broju biltena Progovori o pregovorima.

Bojana Džulović,

Beogradska otvorena škola