Arhiva vesti

Oštre reakcije vlasti na rezoluciju Evropskog parlamenta

foto: Evropska unija

BEOGRAD –  Evropski parlament usvojio je 23. novembra Rezoluciju o novoj strategiji proširenja EU, koju je sastavio poslanik Tonino Picula iz Grupe socijalista i demokrata (S&D) u obliku izveštaja o preporukama Evropskog parlamenta upućenih Savetu i Komisiji. U njoj se između ostalog poziva na napredak u pregovorima sa Srbijom samo ukoliko se uvedu sankcije Rusiji i ostvari vidljiv napredak u reformama u oblasti vladavine prava.

Rezolucija je izazvala reakcije u Beogradu, te je o njoj govorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao kako je u medijima pogrešno preneto da se radi o rezoluciji, a da je zapravo reč o preporukama zbog kojih “se nije naročito uznemirio.”

“Ako je zahtev 79 posto poslanika EP taj da priznamo nezavisno Kosovo i da je to najvažnija preporuka, to samo potvrđuje moje reči da, ako uvedemo sankcije Rusiji, sutra bi nas potapšali po ramenu, a već prekosutra pojavila bi se nova rezolucija o portrebi priznanja Kosova“, rekao je Vučić, a prenosi N1. 

Ana Brnabić, predsednica Vlade Srbije, u sličnom tonu je prokomentarisala Rezoluciju, rekavši da ne razume zašto se u medijima govori samo o preporuci za uvođenje sankcija Rusiji, ali ne i o preporuci za priznavanje Kosova, kada one imaju istu težinu. 

Brnabić je izjavila da preporuke “nisu fer,” te da ne veruje da će ih Evropska komisija prihvatiti imajući u vidu da 5 država članica EU takođe nije priznalo Kosovo. 

Kada je reč o Poglavlju 31 koje se odnosi na Zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku (ZSBP), premijerka je skrenula pažnju na pregovarački okvir i činjenicu da je Srbija dužna da se u potpunosti uskladi sa ZSBP tek u trenutku pristupanja. Dodala je da to poglavlje još uvek nije otvoreno, i to “zbog EU, a ne zbog nas,” prenosi FoNet. 

Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević poručila je da rezolucija nije pravno obavezujuća i da neće doći do uskraćivanja fondova Srbiji od strane EU.

“Rezolucija koju jako pažljivo slušamo i čitamo, ali rezolucija koja ne donosi nikakve reakcije bilo koje druge institucije EU”, rekla je Miščević, a prenosi Tanjug. 

Poručila je i da usklađivanje spoljne politike Srbije ne treba meriti u procentima, imajući u vidu da je Srbija glasala zajedno sa EU u Ujedinjenim nacijama, kao i da podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i nije priznala referendume u 4 okupirane oblasti. 

Vladimir Bilčik, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, rekao je da zahtevi iz Rezolucije nisu novi i da predstavljaju “snažan politički signal za Srbiju da uvede sankcije Rusiji.” 

“Usklađivanje sa spoljnom politikom EU je oduvek bio važan uslov, čija je važnost dvostruko naglašena od kako je Rusija izvršila brutalnu invaziju na Ukrajinu,” rekao je Bilčik za Radio Slobodna Evropa.

On je objasnio da Rezolucija neće zaustaviti niti usporiti proces pridruživanja, ali da “do napretka (u pregovorima) može doći, samo ukoliko se vide jasni potezi ka strateškom cilju koji je Srbija sebi zacrtala.” Dodao je da ne veruje da će doći do zamrzavanja fondova EU “dok god Srbija ostane na evropskom putu.”

Bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović rekla je da ova Rezolucija pokazuje da glasanje protiv invazije Rusije na Ukrajinu u Ujedinjenim nacijama više nije dovoljno i da Srbija već mesecima “trpi štetu” zbog ovog pitanja. 

“To je jedan od znakova da kada su velike geostrateške i geopolitičke tenzije onda ne možemo da budemo nesvrstani, pogotovo ako smo ovde na tlu Evrope,” izjavila je Mihajlović za Nova.rs.

Izvor: European Western Balkans