Podunavlje traži snažniju podršku Evropske unije za zajednički razvoj
foto: Katarina Srmečević
Dunav protiče kroz deset država, dok njegov sliv obuhvata još četiri, povezujući zemlje koje se suočavaju sa brojnim zajedničkim izazovima. Poplave, suše, klimatske promene, smanjenje broja stanovnika i razlike u stepenu razvijenosti samo su neki od problema koji prevazilaze nacionalne granice i zahtevaju saradnju država Dunavskog regiona koji nastanjuje oko 112 miliona stanovnika.
Za njihovo rešavanje potrebni su zajednički projekti, koordinisano delovanje i finansijska podrška.
Upravo zato su predstavnici 14 zemalja Podunavlja, okupljeni početkom novembra na 15. godišnjem forumu Dunavske strategije u Sofiji, zatražili da potrebe tog regiona budu više zastupljene u budućim evropskim politikama, a posebno u budžetu Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine. Taj zahtev sadržan je u zajedničkoj deklaraciji usvojenoj na forumu 3. i 4. novembra.
Kao ključni prioriteti još su izdvojeni ravnomerniji razvoj svih delova Podunavskog regiona, bolja dostupnost usluga, rešavanje demografskih izazova i zaštita od posledica klimatskih promena.
Uprkos značajnom napretku u prethodnih 15 godina, u Podunavskom regionu i dalje ima nejednakosti po razvijenosti, dostupnosti usluga, demografskim kretanjima i mogućnostima institucija da odgovore na potrebe svojih zajednica.
Zbog toga se ističe značaj bolje povezanosti gradova i sela, uz posebnu pažnju pograničnim, perifernim i manje razvijenim područjima.
Klimatske promene prepoznate su kao jedan od velikih zajedničkih izazova. Suše, poplave, šumski požari i dugotrajno niski vodostaji imaju sve ozbiljnije posledice po stanovništvo, prirodu, vodne resurse, infrastrukturu i privredni razvoj. Deklaracijom se naglašava potreba za jačom saradnjom zemalja u pripremi za ovakve događaje, upravljanju rizicima i prilagođavanju klimatskim promenama.
Posebno je istaknut problem demografskog opadanja i nejednakih mogućnosti za stanovništvo u različitim delovima regiona. Naglašena je važnost dostupnog i kvalitetnog obrazovanja, razvoja veština i mogućnosti za celoživotno učenje, stvaranja uslova za život i rad koji će ljudima omogućiti da ostanu u svojim sredinama i tamo grade svoju budućnost.
Deklaracija ukazuje i na značaj bolje saobraćajne, digitalne i institucionalne povezanosti, kao i snažnije saradnje i razmene iskustava između gradova Podunavskog regiona koji se suočavaju sa sličnim izazovima.
Jedna od centralnih tema jeste buduća podrška Evropske unije razvoju Podunavlja. U deklaraciji se poziva na snažnije uključivanje prioriteta Strategije EU za Podunavski region (EUSDR) u evropske politike i programe posle 2027. godine, posebno u budžet EU za period 2028 -2034. godine. Ističe se značaj evropskih fondova za podršku investicijama, jačanje institucija, smanjenje razvojnih razlika i unapređenje saradnje između zemalja regiona.
U deklaraciji je potvrđen i značaj ravnopravnog učešća zemalja kandidata za članstvo u EU u saradnji Podunavskog regiona. Istaknuto je da takva saradnja doprinosi jačanju institucija, usklađivanju politika i podršci evropskim integracijama, uz potvrdu značaja proširenja Evropske unije zasnovanog na zaslugama.
Deklaracijom je osuđena i ruska agresija na Ukrajinu i upućen poziv na ozbiljne diplomatske napore za okončanje rata i uspostavljanje pravednog i trajnog mira, uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i Povelje Ujedinjenih nacija.
Na kraju, zemlje učesnice pozvale su Evropsku komisiju i druge evropske institucije da više pažnje posvete zajedničkim potrebama Podunavskog regiona, dok je istaknuta i potreba da svaka zemlja prioritete Strategije uključi u svoje nacionalne i regionalne programe i planove ulaganja.
Dvodnevni samit u Sofiji ove godine je okupio predstavnike Evropske unije, vlada i institucija zemalja kroz koje protiče Dunav, regionalnih i lokalnih vlasti, privrede i civilnog društva.
Bugarska je predsedavanje Strategijom EU za Dunavski region predala Hrvatskoj.
Hrvatska je tom Strategijom već predsedavala 2019. i 2020. godine, a novo predsedavanje preuzima 2027. Godine.
Strategija EU za dunavski region pokrenuta je 2011. godine i predstavlja okvir za saradnju 14 zemalja, među kojima su članice EU, ali i kandidatkinje: Nemačka, Austrija, Češka , Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Rumunija, Bugarska, Ukrajina i Moldavija.
Njen cilj je unapređenje saobraćajne i energetske povezanosti, zaštita Dunava i životne sredine, podsticanje privrednog razvoja, obrazovanja, nauke i inovacija, kao i jačanje institucionalne saradnje i evropskih integracija.
Preuzimanjem predsedavanja Hrvatska će imati priliku da dodatno ojača svoju ulogu u regionalnoj saradnji i doprinese unapređenju zajedničkih razvojnih prioriteta dunavskih zemalja.
Dunavska strategija je četvrta makroregionalna strategija EU (pored Jadransko-jonske, Alpske i Baltičke Strategije).
Autorka: Katarina Sremčević






