Intervju s novim komesarom EU za proširenje Johanessom Hahnom za Radio Slobodna Evropa
U ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Europa / Radio Liberty (RFE/RL), novi komesar za europsko susjedstvo i pregovore o proširenju, Johannes Hahn, govorio je o najnovijim zbivanjima u Ukrajini, budućnosti Istočnog partnerstva, te svom pristupu Bjelorusiji i Azerbejdžanu. U svom prvom dužem pojavljivanju pred svjetskim medijima, također je iznio svoju strategiju za zemlje zapadnog Balkana, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
RFE/RL: Govorili ste o pomaku od „dejtonske logike“ (sporazum iz 1995. godine kojim je okončan rat u BiH) ka „briselskoj logici“, kada je u pitanju BiH. Šta je „briselska logika“ za BiH?
Johannes Hahn: Mišljenja sam da moramo raditi na sada već višegodišnjem zastoju. U određenom trenutku je bilo potrebno uspostaviti i održati miru, ali sada je važno imati novu strukturu saradnje unutar zemlje, razvijati zemlju i dati ljudima perspektive. Prema onome što sam čuo, a u međuvremenu sam imao i priliku upoznati mnoge ljude koji su me obavijestili da su u zemlji više nego ikada zainteresirani za ovakvu vrstu razvoja BiH i ja zaista pozivam i računam na bh. političare da razumiju šta je to što ljudi žele vidjeti. Imali su izbore, sada je vrijeme da se formiraju vlasti, a onda je vrijeme da se naprave određene promjene i konkretni rezultati.
RFE/RL: Kakvi su Vaši stavovi vezano za spor oko imena Makedonije sa Grčkom, koji je usporio Skoplje u početku pregovora o pristupu Europskoj uniji i kakvu ulogu može imati EU, pogotovo imajući u vidu da je najnoviji izvještaj o proširenju prilično kritički u smislu da proces koji je predvodio UN sada traje već 19 godina?
Hahn: To je svakako nešto što će za nas predstavljati problem, za mene osobno. Naravno, tu je inicijativa UN-a. Možda sljedeće godine, nakon dvije decenije, ukoliko ovo pitanje još uvijek ne bude neriješeno, možda bi trebali imati neku vrstu opće ocjene i razmotriti mogućnosti nekog drugog pristupa. Konačno, ovo utječe na dalju integraciju zemalja zapadnog Balkana, a to nije u interesu Europske unije.
RFE/RL: Mislite li da je makedonska vlada doista predana reformama potrebnim za članstvo u EU?
Hahn: Naravno, to ovisi o njima, a ja mislim da je važno smanjiti tenzije, ili da tako kažem, razoružati se u smislu diskursa i izjava, jer je prije svega važno imati potpuno funkcionalan parlament, što znači da su sve izabrane stranke također i u parlamentu, a ne samo izabrane. Dakle, to je jedan problem.
S druge strane, važno je i to je razlog zašto je bitno rješavanje ovog problema oko imena, da se pronađe izlaz kako bi Bivša jugoslavenska Republika Makedonija opet imala europsku perspektivu.
RFE/RL: Srbija se jasno izjasnila da neće poštivati sankcije EU-a prema Rusiji i vidjeli ste nedavni prijem ruskog predsjednika Vladimira Putina u Beogradu. Zar se ne bojite da će Srbija postati ruski trojanski konj u Europi?
Hahn: Svaka zemlja ima neku istoriju ali ako se Srbija, što je više puta ne samo rečeno već i potvrđeno kroz rad i djelovanje, želi kretati prema Europskoj uniji, dio tog procesa je svakako usklađivanje u određenom trenutku i sa principima vanjske politike Europske unije. Ali mislim da ne bismo trebali pretjerano naglašavati jednu ili drugu stvar. No, jasno je da na kraju procesa usklađivanje s europskom vanjskom politikom.
RFE/RL: Mislite li da će kategorično negiranje predsjednika Europske Komisije Jean-Claude Junckera kada je riječ o proširenju u sljedećih nekoliko godina negativno utjecati na zamah proširenja u zemljama kao što su Srbija i Crna Gora?
Hahn: Mislim da možemo pojasniti i razjasniti da ova rečenica, da tako kažem, odražava činjenicu da je u tehničkom smislu malo vjerojatno da će se završiti započeti pregovori. Na primjer, pregovori s Hrvatskom su trajali osam godina, ali pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom smo tek započeli početkom ove godine, pa je malo vjerojatno da će se ovi pregovori završiti tokom trajanja našeg mandata.
No, kako sam ja i povjerenik za pregovore o proširenju, stava sam da činjenica da je Juncker izabrao nekoga iz Austrije, gdje imamo određenu bliskost i empatiju prema zapadnom Balkanu, mislim da to jasno pokazuje da je i predsjednik Juncker pristalica daljeg proširenja, ali ne po cijenu kvalitete. To je razlog zašto sam uvijek isticao i naglašavao da je riječ o kvaliteti, a ne brzini.
RFE/RL: Kakvo je Vaše mišljenje o nedavnim dešavanjima u istočnoj Ukrajini? Kako bi EU trebala odgovoriti na to? Je li možda vrijeme za sankcije?
Hahn: To je zaista jako, jako loš potez i signal (tj. izbori koje su održali proruski separatisti u jugoistočnoj Ukrajini i kretanje ruskih vojnih snaga), jer smo baš bili na putu koji bismo smatrali pozitivnim razvojem događaja. Naime, imali smo taj Sporazum iz Minska, imali smo primirje. Krenuli smo razmatrati [da li su još uvijek potrebne] sankcije?
Ali nakon ovih daljih kršenja savršeno je jasno da nećemo raspravljati o [smanjenju] sankcija i možda jedna ili druga [zemlja članica EU] izađe s daljim sankcijama. Ali to nije ono što želimo postići. Mi želimo postići rješenje ovog problema. Vjerujem da svaki političar u Rusiji, u Ukrajini, a i u Europskoj uniji, mora biti svjestan da moramo služiti svojim građanima, a ono što je sada urađeno u pogledu ljudskih i ekonomskih pitanja su izrazito destruktivne politike s dalekosežnim posljedicama.
RFE/RL: Jedna od stvari koje EU planira je velika donatorska konferencija za Ukrajinu. Imate li datum ili imate li bilo kakvu ideju o tome koju vrstu iznosa želite prikupiti?
Hahn: Već sam imao inicijalni razgovor s [ukrajinskim] zamjenikom premijera [Volodymyr] Hroysmanom i ministrom vanjskih poslova [Pavlo] Klimkinom, te jučer i sa njihovim ambasadorom ovdje u Briselu, a ja sam bio prilično jasan kada sam rekao da mora postojati značajna strategija koju će predstaviti sami Ukrajinci [o] načinu na koji se zemlja treba razvijati u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi, te da ukoliko imamo prve naznake u ovom pravcu da bi moglo biti korisno utvrditi datum.
RFE/RL: Dakle, konferencije neće biti ove godine?
Hahn: Sigurno ne. Ali nije nam ni u interesu da je odgađamo. Održaće se što je prije moguće. Ali mislim da je potrebni preduslov imati jasnu strategiju o oblastima ulaganja. Ne govorim o istočnoj Ukrajini. Govorim o cijeloj zemlji.
RFE/RL: Kada je riječ o razgovorima o Dubokoj i sveobuhvatnoj zoni slobodne trgovine ili DCFTA ponovo s Ukrajinom, kada će se ista ostvariti i da li imate neku vrstu strategije o tome kako se pozabaviti ovim pitanjima jer će biti teških razgovora s Rusima?
Hahn: Mislim, usaglasili smo se i sve je usvojeno. Jedino što smo „uradili“, pod navodnicima, je da smo odgodili dan stupanja na snagu. Sa 1. januara pomjerili smo na 1. januar 2016. godine, ali nema razloga da se pregovara o nečemu što je već dogovoreno.
RFE/RL: Ali Rusija će sigurno tražiti izmjene. Jeste li spremni uopće udovoljiti takvim zahtjevima?
Hahn: Ovo je sporazum između Ukrajine i Europske unije. Nema trećih strana uključenih u smislu ugovornih strana. Ako neko može pregovarati, onda su to Ukrajina i to je Europska unija, a ukrajinski parlament, ali i Europski parlament i Europsko vijeće su se usaglasili vezano za DCFTA-u, a sada je samo [neophodno] započeti provedbu …
Kao i u Moldaviji, pripremili smo i osigurali sredstva [Ukrajini] kako bi se pomoglo zemlji [u njenim pripremama] za trenutak kada ovaj Sporazum stupi na snagu, jer je potrebno pripremiti, na primjer poslovni sektor, ali to je nešto što moramo raditi u idućih godinu dana - ništa drugo.
RFE/RL: Kada napustite poziciju komesara EU-a za susjedstvo 2019. godine, kakav odnos želite vidjeti između EU i Ukrajine? Gdje bi trebali biti u tom trenutku?
Hahn: Osobno sam stvarno pozdravio i cijenim najavu [ukrajinskog] predsjednika [Petro] Poroshenkama koji želi približiti zemlju [Europskoj uniji], ali je potpuno svjestan da je prije podnošenja aplikacije potrebno uraditi domaću zadaću i provesti reforme. Mislim da je govorio o 50 do 60 potrebnih reformi, dakle dosta reformi. Mislim da je to vrlo razuman pristup, koji ćemo svakako pratiti i podržavati ...
Ako bude išlo ovako, ja [će] biti najsretniji ako 2019. godine budemo bliže 2020. godini, koja je datum koji je predsjednik Poroshenko najavio za [namjeravano] podnošenje aplikacije. No, prije toga, potrebno je uraditi puno posla.
RFE/RL: Ima li budućnosti za Istočno partnerstvo? Ima li smisla nastaviti sada i dalje kada se tri zemlje približavaju EU, a tri zemlje ne približavaju?
Hahn: Ima, ali ste u pravu [da] moramo napraviti osvrt na europske politike susjedstva u cjelini. To se ne odnosi samo na istočne partnere već i one na jugu. Zato je predsjednik Juncker tražio od mene da u roku od godinu dana predstavim revidiranu verziju naših europskih politika susjedstva. Već smo počeli raditi na tome. Jedan od ključnih elemenata će zasigurno biti i prilagođena rješenja po mjeri, fleksibilna, koja reagiraju na događaje, nove inicijative.
RFE/RL: Koji su Vaši ciljevi za Samit Istočnog partnerstva u Rigi 2015. godine?
Hahn: To će biti prvi izuzetno važan osvrt na nove politike susjedstva. Moramo identificirati područja gdje i kako sarađivati. Mislim da je važno jačati posebno ekonomsku dimenziju naše saradnje, jer vjerujem da je važno dati podršku našim partnerskim zemljama u razvoju svojih privreda. To je također u interesu Europske unije i njenog poslovnog sektora da imamo bližu saradnju za unaprjeđenje uslova života u partnerskim zemljama, tako da postoje veći broj i atraktivnija tržišta za naše poslovne subjekte.
RFE/RL: Kako ćete podržati Moldaviju i Gruziju, ako Rusija počne vršiti pritisak na njih kao što su učinili s Ukrajinom?
Hahn: Rusija bi trebala prestati vjerovati da Europa slijedi bilo kakve agresivne politike. Upravo suprotno, mi smo izrazito mirna skupina i s pravom i na osnovu toga smo dobili Nobelovu nagradu za mir za ono što smo postigli tokom desetljeća. Mi poštujemo suverenitet država, teritorija, pravo na samo- [određenje] naroda, građana i mislim da je najbolje rješenje za sve neka vrsta mirne saradnje temeljene na međusobnom povjerenju, a koja će također uključiti Rusiju. I što prije to prihvate i razumiju, tim će biti bolje za sve.
RFE/RL: Kakva je Vaša strategija za Armeniju? Ljudi su još uvijek u velikoj mjeri proeuropski, ali je Vlada odlučila pridružiti se carinskoj uniji s Rusijom na čelu. Ima li šanse da imaju DCFTA bez Sporazuma o pridruživanju ili obratno, jer je sve već dogovoreno i spremno?
Hahn: Sve je odgovoreno u pregovorima. Postojala je odluka koja mora biti prihvaćena, ali baš prošle sedmice sam primio [armenskog] ministra za ekonomske poslove kako bi razgovarali s njim o novim okolnostima. Moramo razmisliti o tome. Ali ponavljam, na našim je partnerima da pokažu koliko žele organizirati saradnju s nama. Naravno, imamo i svoja pravila, svoje uslove, tako da za sada moramo vidjeti kako u tim novim okolnostima možemo restrukturirati vrstu i razinu saradnje.
Ali mi smo i dalje zainteresirani i potpuno smo svjesni [osjetljivosti] posebno zbog geografskog položaja i istorije i svega toga, ali mislim da ako postoji odgovarajuća vrsta saradnje to bi moglo biti i u interesu i prihvatljivo ne samo za Armeniju, već i za druge.
RFE/RL: Rekli ste da želite ključni angažman s Bjelorusijom. Šta to znači i da li planirate ići tamo?
Hahn: Za sada to nije planirano, ali cijenimo i vidimo poteze, najave, izjave bjeloruskih političara, počevši od predsjednika. Ostalo je da se vidi koliko je to održivo. Razumijemo da bi Bjelorusija željela imati mjesto u sredini. Također, ovdje smo mi jednostavno u principu otvoreni za dalje kontakte, ali, naravno, to mora biti na temelju poštivanja europskih vrijednosti i svega što je za to vezano.
RFE/RL: Hoćete li izvršiti pritisak na Azerbejdžan za oslobađanje političkih zatvorenika?
Hahn: To je nešto čime se uvijek bavimo u našim kontaktima, jer je za nas to neprihvatljiva situacija i često je i Europska unija na udaru kritika zbog bavljenja ovim problemima, pa čak i od strane određenih poslovnih ljudi u Uniji. Oni se pozivaju na Kinu i druge zemlje gdje se [EU] nikada ne upliće, ali ja mislim da je dio naše priče o uspjehu i taj da garantiramo slobode naroda i slobodu izražavanja i mogućnost rasta i razvoja.
Originalnu verziju intervjua možete pronaći ovdje
