Otvaranjem novih poglavlja uspješno smo završili 2014. godinu
Vrijeme koje je pred nama, do punopravnog članstva, treba iskoristiti da se izgradimo iznutra. To ne podrazumijeva samo promjenu zakona, donošenje strategija i akcionih planova, nego i dublje, suštinske promjene. Prije svega one koje se odnose na mijenjanje navika, načina mišljenja i uopšte, kulture življenja. Pri tom, usvajanje i primjena evropskih standarda ne ugrožava, niti zamjenjuje tradiciju našeg društva. Ona je dopunjuje i obogaćuje, piše u svom autorskom tekstu za Portal Analitika Aleksandar Andrija PEJOVIĆ, glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU.
Krećući se prema EU, Crna Gora se prije svega kreće prema evropskim vrijednostima – višem nivou demokratije, vladavine prava, zaštite ljudskih prava. Mi jesmo – i istorijski, i kulturološki i geografski – oduvijek i bili dio Evrope, ali približavajući se Evropskoj uniji učimo kako da demokratiju sačuvamo i unaprijedimo, a vladavinu prava osnažimo poštujući pravila koja štite sve građane podjednako. Crna Gora upravo temelje svoje državnosti zasniva na vrijednostima jednakim onima u Evropskoj uniji - demokratiji, toleranciji, multietničnosti.
Crna Gora uspješno ulazi u treću godinu pregovora i to je dobar povod da se prisjetimo postignutih rezultata. Povod jučerašnjeg otvaranja četiri nova, izuzetno važna poglavlja čini primjerenim da zastanemo i osmotrimo dosadašnji rad, ali i buduće obaveze. Ovo je prilika da crpeći motivaciju i znanje spremnije pristupimo većim i težim izazovima koji nas očekuju.
Period za nama svjedoči o riješenosti Crne Gore da objektivno sagleda postojeće stanje u društvu. Potvrda je uspješne partnerske saradnje s institucijama i državama članicama Evropske unije u pravcu kvalitetnog i efikasnog ispunjenja obaveza do ostvarenja članstva. Tome u prilog najbolje govori činjenica da smo dosad otvorili pregovore u polovini, odnosno u 16 poglavlja. Istovremeno dva od ovih 16 smo i privremeno zatvorili.
Pored pregovora u poglavljima koja se odnose na oblast vladavine prava (23. Pravosuđe i temeljna prava i 24. Pravda, sloboda i bezbjednost) i predstavljaju okosnicu novog pristupa u vođenju pregovora s EU, Crna Gora je otvorila pregovore u nizu ekonomsko-finansijskih poglavlja, koja se tiču oblasti: slobodnog kretanja kapitala (poglavlje 4), javnih nabavki (poglavlje 5), privrednog prava (poglavlje 6), preduzetništva i industrijske politike (poglavlje 20) i finansijskih i budžetskih odredaba (poglavlje 32), kao i pregovore u oblastima: intelektualne svojine (poglavlje 7), informatičkog društva i medija (poglavlje 10) i zajedničke vanjske i bezbjednosne politike (poglavlje 31).
Otvaranjem pregovora u poglavljima 18. Statistika, 28. Zaštita potrošača i zdravlja, 29. Carinska unija i 33. Finansijske i budžetske odredbe, uspješno smo okončali 2014. godinu.
Rad na privremeno zatvorenim poglavljima već daje rezultate: Rad na poglavljima koja smo privremeno zatvorili, 25. Nauka i istraživanje i 26. Kultura i obrazovanje, a koja čine preduslov za kreiranje kvalitetnijeg života, već je počeo pružati rezultate.
Važno je podsjetiti da je od 2008. dosad više od 250 naših studenata po osnovu programa Erasmus Mundus boravilo na univerzitetima u EU kroz projekte mobilnosti u kojima su učestvovali univerziteti iz Crne Gore. Ubuduće, uz nastavak usaglašavanja našeg sistema visokog obrazovanja s evropskim kretanjima, možemo očekivati veće učešće u evropskim programima kao što su Tempus, Erazmus Mundus, Erazmus plus. Tako, naprimjer, program Erazmus Plus, koji vrijedi 7 milijardi eura za period 2014-2020, podržava projekte namijenjene organizacijama mladih s fokusom na neformalno učenje, razmjene mladih, volontiranje, obuke i mogućnosti za uvezivanje mladih radnika.
Kada je riječ o nauci i obrazovanju, zahvaljujući EU, Crna Gora je u posljednjih pet godina dobila preko 4 miliona eura, koje je iskoristila za razvoj nauke i otpočinjanje izgradnje naučnih centara u Baru, Nikšiću, Pljevljima i Podgorici. Ostvarili smo zapažene rezultate kroz sprovođenje projekata i povezivanje naučnika i istraživača u okviru programa OP7 (Sedmi okvirni program za istraživanja i tehnološki razvoj i ogledne aktivnosti EU).
Za nas je od neprocjenjive važnosti pristupanje Crne Gore novom okvirnom programu EU - Horizont 2020. Riječ je o programu vrijednom 77 milijardi eura, kojim će se u ovih sedam godina finansirati evropska nauka, što je velika prilika i za Crnu Goru i našu naučno-istraživačku zajednicu. Crnoj Gori je već odobren jedan projekat iz oblasti Promocije nauke u društvu.
Benefiti evropskog puta: I sva ostala poglavlja su od izuzetne koristi za crnogorske građane. Na primjer, pregovorima o slobodi kretanja kapitala, Crna Gora će svojim građanima omogućiti: otvaranje bankovnih računa, kupovinu nekretnina i akcija u stranim kompanijama, kao i mogućnost najisplativijeg investiranja. Pregovorima u oblasti informatičkog društva i medija, Crna Gora će osavremeniti zakonodavni okvir kojim će podstaći konkurenciju i razvoj tržišta, a crnogorskim građanima ostaviti mogućnost izbora između velikog broja usluga (elektronski potpis, elektronska trgovina, usluge širokopojasnog pristupa internetu). U okviru 7. poglavlja Pravo intelektualne svojine, kroz pregovore ćemo postići da, kad budemo članica EU, naši pronalazači bolje i efikasnije patentiraju svoj izum. Osim toga, organizovano, dokumentovano i zaštićeno intelektualno vlasništvo će podići vrijednost crnogorskih preduzetnika. Proširiće im tržište, učvrstiti marketinški položaj, poboljšati promet roba i usluga, olakšati izbjegavanje povrede tuđih prava, osigurati lakši tehnološki razvoj, inovativnost poslovanja, te omogućiti dodatne prihode od ustupanja licenci.
Pregovori u oblasti statistike doprinijeće kvalitetu i dostupnosti statističkih podataka koji su važni za sve društvene oblasti i prate napredak u svim pregovaračkim poglavljima. Dalje reforme u 28. poglavlju Zaštita potrošača i zdravlja unaprijediće sigurnost proizvoda, a kvalitetno informisanje i edukacija će osnažiti ekonomske interese potrošača. Usklađivanjem s propisima EU u oblasti zdravstvene politike, podići ćemo na viši nivo zaštitu zdravlja. U okviru 29. poglavlja ćemo stvoriti uslove da naši građani, od trenutka kad postanemo punopravna članica EU, mogu kupovati kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice EU po znatno nižim cijenama nego danas. Pored toga, pregovori u ovom poglavlju će omogućiti izvoz domaćih proizvoda na evropsko tržište.
Crna Gora se na putu evropskih integracija kreće prema uređenijem društvu. Što smo spremniji za reforme, to su naši građani bliži Evropi. Zato je važno održavati dinamiku procesa pristupanja i unapređivati rezultate naše pregovaračke strukture.
Neophodno snaženje institucija: Za postizanje uspjeha u svim pregovaračkim poglavljima i za adekvatno sprovođenje pravne tekovine EU potrebne su snažne institucije. Mi jesmo ulazeći u pregovore s Evropskom unijom prihvatili niz obaveza, ali smo za njihovo ispunjavanje odgovorni prije svega sebi samima, svojim građanima i institucijama. U funkciji snaženja svih institucija sistema, na prvom mjestu je potrebno dalje ojačati njihovu nezavisnost, naročito nezavisnost pravosuđa, dalju transparentnost u izboru sudija i pravičnost u njihovom napredovanju, nepristrasnost pravosuđa kroz nasumičnu dodjelu predmeta, snaženje profesionalnosti sudova sprovođenjem adekvatne statistike i racionalizacijom sudske mreže. Ovo su samo neki od zadataka koje je Crna Gora sama sebi zadala u akcionom planu za 23. poglavlje Pravosuđe i temeljna prava. Kao oblast od posebne važnosti za uređenije društvo, a koja se reflektuje u pravnoj tekovini pomenutog 23. i poglavlja 24. Pravda, sloboda i bezbjednost, izdvaja se borba protiv korupcije na svim nivoima. U ovom dijelu, Crna Gora je radi efikasnog sprovođenja pravne tekovine EU, između ostalog, definisala potrebu osnivanja Agencije za antikorupciju, spajanje dva privredna suda u jedan, formiranje posebnog Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Postepeno ispunjavanje ciljeva koje smo zacrtali u ovim oblastima dovešće do snaženja cjelovite upravljačke infrastrukture i obezbjediti sveukupnu transformaciju našeg društva – prema zrelijem nivou funkcionisanja.
Konačno, Crna Gora se ovim putem kreće prema boljem životnom standardu i kvalitetu života. To nije kliše, nego suština procesa koji vodimo.
Za sedam godina 270 miliona bespovratne pomoći: Pregovori su podsticaj da sve ono što bi inače trebalo da uradimo u pravcu unapređenja stanja u svim oblastima, uradimo brže, bolje, uz podršku EU i država članica učeći na njihovim naučenim lekcijama i iskustvima i uz njihovu stručnu podršku. Osim toga, u narednom sedmogodišnjem periodu, u okviru finansijske podrške EU, na raspolaganju nam stoji 270 miliona eura bespovratne pomoći koje treba iskoristiti na najbolji mogući način.
Članstvo u EU nije imperativ, ali jeste mehanizam koji omogućava da na najefikasniji i najbrži način dostignemo tekovine koje je Evropa brižljivo gradila posljednjih nešto više od šest decenija. Tu prije svega mislim na usvajanje i primjenu standarda iz oblasti vladavine prava koja je predstavlja osnov razvoja svakog društva. Ali isto tako, ne treba zanemariti važnost ekonomije, privrede i drugih oblasti gdje je potrebno sprovesti značajne reforme kako bismo se na vrijeme pripremili za veliko EU tržište s preko pola milijarde potrošača na kojem su ukinute prepreke slobodnom kretanju roba, usluga, radne snage i kapitala. Članstvo nudi bolju poslovnu klimu, veća strana ulaganja, a time i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Ali prije toga je potrebno obezbijediti stabilno finansijsko i makroekonomsko okruženje, konkurentnu tržišnu ekonomiju, jake industrijske i poljoprivredne sektore, kao i obrazovanu i fleksibilnu radnu snagu.
Članstvo u EU je velika razvojna šansa, a pregovarački proces je priprema da tu šansu iskoristimo na najbolji način. Dakle, sve ono što tokom ove faze procesa izgradimo treba posmatrati kao naš ulog u bolju budućnost i kvalitetniji život građana.
Vrijeme koje je pred nama, do punopravnog članstva, treba iskoristiti da se izgradimo iznutra. To ne podrazumijeva samo promjenu zakona, donošenje strategija i akcionih planova, nego i dublje, suštinske promjene. Prije svega one koje se odnose na mijenjanje navika, načina mišljenja i uopšte, kulture življenja.Pri tom, usvajanje i primjena evropskih standarda ne ugrožava, niti zamjenjuje tradiciju našeg društva. Ona je dopunjuje i obogaćuje.
Piše: Aleksandar Andrija PEJOVIĆ
(autor je ambasador i glavni pregovarač Vlade sa Evropskom unijom)
Izvor: PortalAnalitika
