EP usvojio rezolucije o balkanskim državama

Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezolucije o napretku nekoliko zemalja zapadnog Balkana na njihovu putu prema Europskoj uniji. Parlament je prihvatio rezolucije o napretku Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije. Bosna i Hercegovina i Albanija bit će na dnevnom redu krajem sljedećeg mjeseca.

Pregovori sa Srbijom su službeno otvoreni, ali još nije započela s otvaranjem pregovaračkih poglavlja, Makedonija, koja kandidatski status ima još od decembra 2005. još nema ni datum za otvaranje pregovora, Albanija također ima kandidatski status, ali još nema izgleda za brzo otvaranje pregovora, dok BiH i Kosovo još nemaju status zemalja kandidata.

Reformski napori Srbije

Autor rezolucije za Srbiju, izvjestitelj David McAllister, istakao je da opredjeljenje Beograda za Evropsku uniju i do sada poduzeti reformski napori beogradske Vlade zaslužuju poštovanje i podršku Brisela.

"Vlada se uhvatila ukoštac sa sistemskim, socijalnim i ekonomskim reformama. To zaslužuje naše poštovanje i podršku", poručio je McAllister po usvajanju rezolucije.

On je naglasio da se Srbija nalazi na putu ka EU i da njena Vlada pokazuje opredeljenje za proces evropskih integracija.

"Skupšrina Srbije je nedavno usvojila važne zakone o uzbunjivačima, medijima, radu, privatizaciji i bankrotu. To je predstavlja pozitivan razvoj", rekao je McAllister.

On je istovremeno ukazao da je za uspješan proces integracija od ključnog značaja sveobuhvatna primjena zakona.

Nekoliko kritika

"Vladavina prava, ekonomsko upravljanje i reforma javne administracije su od fundamentalnog značaja u demokratiji, kao i za proces pregovora", naglasio je on.

Koliko će trajati proces pregovora prevashodno zavisi od sposobnosti Srbije da ostvari održivi napredak po pitanju reformi.

"Ali, taj napredak može biti ostvaren", zaključio je McAllister.

Ovom rezolucijom Srbija je pohvaljena zbog napretka u reformama, razvoja dobrosusjedskih odnosa i dijaloga s Kosovom.

Istovremeno, od Evropskog vijeća se traži da što prije otvore poglavlja u pregovaračkom procesu.

Dokument EP-a sadrži i kritike zbog narušavanja slobode izražavanja i položaja nezavisnih institucija, kao i zbog odbijanja Srbije da se pridruži evropskim sankcijama protiv Rusije.

U rezoluciju je uvrštena i ublažena verzija amandmana koje su predložili hrvatski poslanici, uz podršku Evropske narodne stranke, koji su tražili da se Srbija spriječi da procesuira optuženima za ratne zločine koji su počinjeni na teritoriji Hrvatske.

U konačnoj verziji usvojen je amandman kojim se od Srbija poziva da, "u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa, preispita sporni zakon", a za to je glasalo 347 poslanika, dok je 319 bilo protiv.

Crna Gora napreduje

Evropski parlament u srijedu je usvojio i rezoluciju o crnogorskim integracijama, čiji je autor izvjestilac EP-a za ovu zemlju Charles Tannock, javljaju crnogorski mediji.

Tokom rasprave o Crnoj Gori poručeno je da se proširenje EU-a ne dovodi u pitanje i da je ta država na putu ka članstvu postigla napredak.

Naglašeno je, prenosi podgorička Antena M, da je Crna Gora pokazala da se zalaže za reforme, ali da mora pojačati napore, posebno u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se tiču vladavine prava i osnovnih prava, kao i borbe protiv korupcije.

"Crna Gora bi tokom ove godine trebala nastaviti raditi na vladavini prava i posvetiti pažnju tome da ostvari rezultate. Ti rezultati bi trebali uključiti i postignuća u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", naveo je europski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

Podrška Hrvatske

Poslanik EP-a Eduard Kukan poručio je tokom debate da je Crna Gora lider u procesu pristupanja EU i naglasio da više pažnje treba biti posvećeno napretku u vladavini prava, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije i reformi pravosuđa.

Prema njegovom mišljenju, navodi Radio-televizije Crne Gore, državu treba ohrabriti da nastavi s dobrim poslom, a pohvalio je to što je država jasno usklađena sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i što igra pozitivnu ulogu u regiji.

Izvjestitelj Tannock je napomenuo da rezolucija koju je izradio sadrži i pohvale, poput izbora državnog tužioca, a pohvale i podrška stižu i od susjeda.

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica navela je da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.

Ključne reforme

Zastupnici su poručili da bi nova kosovska Vlada trebala hitno početi djelovati na ključnim reformama, u prvom redu povećati napore u području pravosuđa i vladavine prava, osigurati nezavisnost sudstva te tražiti efikasniju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

„Današnje glasanje i prihvatanje rezolucije velikom većinom pokazuje snažnu podršku prema europskoj budućnosti Kosova. Europska unija bi trebala ubrzati proces liberalizacije viznog režima za Kosovo, a vlada u Prištini mora napraviti konkretne korake i pružiti svojim građanima bolju budućnost. Ponovo smo jasno pozvali pet tvrdoglavih država članica EU-a da priznaju Kosovo“, rekla je izvjestiteljica Ulrike Lunaček (Zeleni/Austrija).

Pregovori oko imena

Zastupnici deveti put pozivaju Vijeće da bez odgode odredi datum za pokretanje pregovora, inače će riskirati potkopavanje vjerodostojnosti politike proširenja Unije.

Također ističu da pitanje imena ove države, koje osporava Grčka, ne bi trebalo biti prepreka u otvaranju pregovora, ali bi trebalo biti riješeno prije kraja pregovora o pristupanju.

Zastupnici naglašavaju da bi EU morao biti aktivnije angažiran u rješavanju pitanja imena te da bi visoka predstavnica trebala pokrenuti nove inicijative kako bi se prebrodila pat pozicija. Zastupnici pozivaju visoku predstavnicu da se angažira na omogućavanju dijaloga među svim političkim strankama i zaustavi polariziranu političku klimu. Također naglašavaju da vlada i oporba moraju osigurati konstruktivnu političku suradnju i ubrzati europski plan.

„Današnjim glasanjem dali smo punu podršku europskoj perspektivi Makedonije. Sada je krajnje vrijeme da i Vijeće da svoje zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Makedonija i Grčka konačno trebaju naći rješenje oko imena, prihvatljivo za obje strane. Stabilna i prosperitetna Makedonija u interesu je svojih susjeda i Europe u cjelini“, rekao je izvjestitelj Ivo Vajgl, slovenski liberal.

Neobavezujuće rezolucije

Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujući dokumenti jer Parlament nema ulogu u samom tijeku procesa pristupanje neke zemlje, osim na početku i na kraju toga procesa, kada se bez pristanka Parlamenta proces ne može dovršiti ni potpisati pristupni sporazum.

Ipak, rezolucije imaju određenu političku težinu i šalju određenu političku poruku.

Ključnu ulogu u pregovaračkom procesu imaju zemlje članice koje konsezusom moraju odobriti otvaranje i zatvaranje svih poglavlja.

Izvor: Aljazeera