Za energetsku politiku bez negativnih uticaja na javno zdravlje i klimatske promene

Projektna koordinatorka za energetiku i zdravlje, za južnu i centralnu Evropu u Alijansi za životnu sredinu i zdravlje (HEAL), Vlatka Matković Puljić, u intervjuu za mesečni bilten „Progovori o pregovorima“ govori o dosadašnjem radu HEAL-a u oblasti uticaja energetske politike na javno zdravlje u Srbiji, budućnosti Energetske zajednice, novom predlogu strategije razvoja energetskog sektora u Srbiji, kao i o daljim planovima HEAL-a u regionu i Srbiji.

BOŠ: HEAL je u martu 2013. godine objavio publikaciju „Neplaćeni račun za zdravstvene usluge: Kako nas elektrane na ugalj čine bolesnim”. Koji su to glavni nalazi publikacije?

Vlatka Matković Puljić: Ovo je prva studija zdravstvenih ekonomskih troškova teromoelektrana na ugalj u Europi. Procjenjuje se da u Europi ugalj u proizvodnji električne energije uzrokuje zdravstvene troškove i gubitak produktivnosti u vrijednosti od 43 milijardi eura godišnje. U Srbiji, troškovi narušenog zdravlja zbog samo jednog izvora zagađivača, termoelektrana na ugalj, se procenjuju na gotovo 5 milijardi eura godišnje. Preračunato u zdravstvene utjecaje, to je više od 1.000 hroničnih slučajeva bronhitisa, 600 hospitalizacija zbog respiratornih ili kardiovaskularnih simptoma, i 2.000 preuranjenih smrti u Srbiji zbog termoelektrana na ugalj.

BOŠ: Na kojim parametrima je kalkulacija, čije ste rezultate u publikaciji objavili, zasnovana ? Kako ste došli do prezentovanih rezultate?

Vlatka Matković Puljić: U studiji smo analizirali 28 zemalja EU plus Srbiju i Tursku. Fokus je bio na 3 glavne zagađujuće materije, okside sumpora i azota te praškaste materije (SOx, NOx, PM10). Podaci za Srbiju su preuzeti iz Konvencije o dalekosežnom prekograničnom zagađenju vazduha Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE Convention on Long Range Transboundary Air Pollution) u bazi podataka Europske agencije za zaštitu životne sredine (European Environment Agency) za godinu 2009. Metodologija izračuna zdravstvenih troškova se bazira na metodologiji preporučenoj od strane Europske komisije.

Analiza se vršila u nekoliko faza: (1) Kvantifikacija emisija, (2) Disperzija čestica u atmosferi, (3) Procena ljudske izloženosti zagađivačima, (4) Aplikacija funkcije odgovora kako bi se kvantificirao uticaj na zdravlje, (5) Aplikacija valorizacije i ekonomskog ekvivalenta uticaja na zdravlje.

Troškovi koji su bili izostavljeni iz ove studije, a također su značajni, su uticaji polutanata na vode, neurološki uticaji povezani sa ispuštanjem žive, zdravstveni uticaji u ostalim ciklusima proizvodnje uglja (poput kopanja uglja ili odlaganja šljunka).

BOŠ: Kakav je efekat po Vašem mišljenju publikacija do sada imala na stručnu javnost i donosioce odluka?

Vlatka Matković Puljić: Studija je bila izuzetno zapažena u medijima s preko 160 medijskih članaka. Donosioci odluka u EU redovito citiraju našu studiju, od potpredsjednika Europske komisije do članova Europskog parlamenta. To je doista pomoglo da se inicira debata na nacionalnoj razini o implikacijama energije. Mnogi, javnost, ali i političari, smatraju da je ugalj jeftina energija. No, to je daleko od istine, jer se ne uzimaju u obzir veliki zdravstveni troškovi koje kasnije plaća sam pojedinac i/ili država.  

BOŠ: Rezultati HEAL istraživanja ukazuju da zagađenje vazduha u Srbiji predstavlja ozbiljan problem, te da je Srbija na pretposlednjem mestu po kvalitetu vazduha u Evropi. Kakvi su nalazi vaših izveštaja o uticaju energetske politike na javno zdravlje u Srbiji? Prema vašim nalazima kako se Srbija kotira u regionu i u Evropi?  

Vlatka Matković Puljić: Naš je cilj istaknuti utjecaj energetskih odluka na zdravlje stanovništva Srbije. Prvo smo krenuli sa utjecajima uglja kao dominantnog izvora energije u Srbiji, a koji je ujedno i najprljaviji i najštetniji po zdravlje. Svaka energetska odluka mora uzeti u obzir i javno zdravlje kao jedan od glavnih faktora odluke. Podaci i analize pokazuju da je Srbija jedna od zemalja s najlošijom kvalitetom vazduha u Europi. Jedan od razloga su i prljave termoelektrane, uz zagađenje koje dolazi od prometa, industrije, stambenog grejanja, poljoprivrede. Jedna velika termoelektrana na ugalj emituje nekoliko hiljada tona opasnih zagađivača vazduha svake godine i ima prosečan radni vek od najmanje 40 godina. Izgradnja novih termoelektrana na ugalj bi značila da će se opasne emisije i njihovi efekti na zdravlje nastaviti još dugi niz godina. To bi bila i protivteža kratkotrajnom smanjenju zagađivača vazduha postignutom u drugim sektorima. Stoga, odgovornu politiku treba voditi sada i učiniti sve da u nasljeđe budućim generacijama ostavimo zemlju u kojoj je moguće (ugodno) živjeti. A energetski planovi Srbije s četiri nove termoelektrane upravo vode u drugom pravcu. 

BOŠ: Saradnja HEAL-a i stručnjaka iz relevantnih zdravstvenih i naučnih institucija iz Republike Srbije je bila intenzivna u poslednjih godinu dana. Do kakvih zaključaka ste došli kroz zajedničku saradnju?

Vlatka Matković Puljić: Lekari u Srbiji su veoma zabrinuti zbog zagađenja vazduha. Kao molbu za uključenje zdravstvenog sektora u razvoj i regulisanje energetske politike, lekari i HEAL uz potporu Ministarstva zdravlja razvili su Izjavu o smanjenju hroničnih bolesti snižavanjem zavisnosti od fosilnih goriva. U izjavi stoji procena da je 2010. godine bilo oko 10.000 prevremenih smrti u Srbiji usled izloženosti sitnim česticama i ozonu. Ovo je druga po redu najveća stopa prerane smrti zbog zagađenja vazduha u Evropi. Sagorevanje uglja u termoelektranama u Srbiji dovodi do zdravstvenih troškova procenjenih do 4,98 milijardi evra godišnje. Zagađenje vazduha zbog sagorevanja uglja ima negativan efekat na kardiovaskularni i respiratorni sistem, može ozbiljno da ošteti mozak i nervni sistem u razvoju kod dece, da spreči fetalni razvoj i da izazove rak. Dostupni su dokazi o štetnim efektima uglja na zdravlje u svim fazama njegove upotrebe - od iskopa u rudnicima, pa sve do konačnog odlaganja pepela i nusproizvoda.

BOŠ: Kao neko ko aktivno prati procese definisanja javnih politika u EU i Srbiji kakva je saradnja energetskog i zdravstvenog sektora u definisanju dugoročnih ciljeva i strategija u Evropskoj uniji, a kakva u Srbiji?

Vlatka Matković Puljić: U svijetu i diljem Europe, sve više i više vidimo da se medicinski stručnjaci i lekari uključuju u procese oko energetskih politika. Nadamo se da će ovo dovesti do toga da energetski sektor počne uključivati medicinsku zajednicu u donošenje odluka i strategija vezanih za energiju. Važno je da energetski stručnjaci prepoznaju važnost glasa zdravstvene zajednice i čuju dokaze o uticajima na zdravlje. Medicinari su zainteresovana strana koja predstavlja interese javnog zdravlja. Krajnji korisnik električne energije, građanin, i zaštita njegovog zdravlja bi trebala biti centralni dio nacionalnih energetskih odluka i strategija. Mi se srčano zalažemo da energetske političke odluke integriraju javno zdravlje u svoje procese odlučivanja.

BOŠ: Republika Srbija je donela dokument Nameravani nacionalno određeni doprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte Republike Srbije (INDCs – Intended national determined contributions) i najavila se da će smanjiti emisije za 9,8% u odnosu na 1990. godinu. Ovaj podatak je izazvao reakcije javnosti i nevladinog sektora posebno zbog direktne veze između borbe protiv klimatskih promena, razvoja energetskog sektora i javnog zdravlja. Kakve efekte i promene, u skladu sa predloženim scenarijom možemo da očekujemo po javno zdravlje u Srbiji?

Vlatka Matković Puljić: Nedavno je ugledni znanstveni časopis „Lancet“ objavio veliku studiju o klimatskim promenama i uticaju na zdravlje. Učinci klimatskih promjena na zdravlje „se osjećaju već danas, i buduće projekcije predstavljaju neprihvatljivo visoke i potencijalno katastrofalne rizike za ljudsko zdravlje". Središnji nalaz studije je da bi „borba protiv klimatskih promena mogla biti najveća globalna zdravstvena priliku u ovom stoljeću".

Željeli bismo naglasiti da predloženi cilj -9,8% u odnosu na referentnu 1990. godinu je posve neadekvatan u borbi protiv klimatskih promjena (Saopštenje za medije). Osim toga, ovako postavljen cilj neće postići dobrobit po zdravlje ljudi u Srbiji i EU. Mi smo razočarani što srpska Vlada ne cilja puno više kako bi ostvarila ogromne zdravstvene benefite (Otvoreno pismo Marošu Ševčoviču). EU ima cilj smanjiti emisije gasova staklene bašte do 2030, za 40-70% u odnosu na 1990. Srbija će, nadamo se, do 2030. biti članica EU i ionako će morati usvojiti principe „low-carbon“ ekonomije. Nejasno nam je zašto Srbija ne pokazuje veće ambicije i vodstvo u razvoju na Balkanu.

BOŠ: HEAL je učestvovao u javnim konsultacijama o budućnosti Energetske zajednice (EZ).  Šta nas očekuje sa promenama u okviru energetske zajednica i kakvih posledica će promene imati po javno zdravlje u Srbiji. Zašto je Ugovor o Energetskoj zajednici važan i kakva je veza pravila propisanih ugovorom o energetskoj zajednici i zdravlja građana Srbije?

Vlatka Matković Puljić: Energetska zajednica je institucija koja objedinjuje europsko energetsko tržište pod uvjetima jednakima za sve zemlje, a čiji je Srbija član. To je jedna od najvažnijih institucija kroz koju je moguće utjecati na srpsko zakonodavstvo i implementaciju određenih EU zakona, a vezani su za energiju (dakle i ugalj), te životnu sredinu, a time i direktno zdravlje. Reforme koje upravo traju u EZ trebale bi donjeti pozitivne promjene u zakonodavstvu zemalja potpisnica. Trenutno se pregovara koje direktive bi morale biti uključene. Najvažnija s pozicije javnog zdravlja je Direktiva o ambijentalnoj kvaliteti vazduha. No, tu su i druge važne direktive npr. Direktiva o industrijskim emiterima (i za postojeća postrojenja), Direktiva o gornjim granicama nacionalnih emisija za određene supstance, itd. Nažalost, još uvijek nije jasno koje od EU direktiva usmjerene očuvanju životne sredine i zdravlja ljudi će biti usvojene. Reforma EZ  predstavlja priliku da se „progresivni” zakoni EU primjene i u zemljama koje do sad slične zakone nisu usvojile.

BOŠ: Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog strategije razvoja energetskog sektora do 2025. godine sa predikcijama do 2030. godine i uputila Skupštini Republike Srbije na usvajanje. Posmatrajući ciljeve strategije, i plan razvoja da li vidite prostora za unapređenje javnog zdravlja u Srbiji?

Vlatka Matković Puljić: Gotovo u cijeloj Europi je upotreba uglja u nizlaznoj putanji. Nažalost, u Srbiji se ne vidi taj trend. Dapače, Srbija u svojoj energetskoj strategiji planira gradnju nekoliko novih termoelektrana. Uz dobru energetsku efikasnost i mrežu instalacija obnovljivih izvora energije, zdravlje populacije i kvaliteta života bi se znatno unaprijedila, a da se ne ugrožavaju energetska sigurnost zemlje ili cijene energije. 

BOŠ: Kakvi su dalji planovi HEAL-a u regionu i Srbiji?

Vlatka Matković Puljić: HEAL će nastaviti raditi sa angažiranim medicinskim stručnjacima u zemlji i regiji. U Srbiji, ljekari su pokazali veliki kapacitet i potencijal da budu uključeni na energetskim pitanjima. Također, nastaviti ćemo davati input energetskoj diskusiji koje je vrlo aktualna tema i definirati će budućnost i razvoj zemlje. U slijedećem periodu razgovarati ćemo sa javnosti kako bi objasnili i istakli neplaćeni račun od uglja te potrebu za održivom energetskom budućnošću Srbije. Već na jesen HEAL će objaviti vrlo interesantnu studiju o ekonomskim troškovima i uticajima na zdravlje od termoelektrana na Balkanu. Studija će se usmjeriti na uticaje svake pojedine postojeće termoelektrane, i model kako bi na zdravlje imala gradnja kapaciteta na ugalj koje države u regiji planiraju.

Intervju pripremili Stevan Petrović i Mirko Popović

__________________________________________________

Alijansa za životnu sredinu i zdravlje (HEAL) je vodeća evropska neprofitna organizacija sa sedištem u Briselu, koja se bavi pitanjima uticaja životne sredine na zdravlje ljudi u Evropskoj uniji (EU). Uz pomoć više od 70 organizacija članica, HEAL pruža nezavisnu ekspertizu i dokaze iz medicinskih istraživanja prilikom različitih procesa odlučivanja. Alijansa predstavlja stručnjake u oblasti zdravstva, neprofitna zdravstvena osiguranja, lekare, medicinske radnike, udruženja pacijenta (obolele od karcionoma, astme), građane, udruženja žena, grupe mladih, nevladine organizacije za zaštitu životne sredine, naučnike i mrežu ustanova javnog zdravlja širom Evrope. U članstvo su uključene međunarodne i evropske organizacije, kao i nacionalne i lokalne grupe.