Arhiva vesti

Tonino Picula predstavio nacrt rezolucije o proširenju u Evropskom parlamentu

foto: Evropska unija

STRAZBUR – Tonino Picula, izvestilac EP za novu strategiju proširenja, predstavio je nacrt Rezolucije o proširenju na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta. On je poručio da proširenje mora dobiti novi zamah, da bude predvidljiva i ubedljiva, dok svaki kandidat za članstvo mora biti vrednovan prema napretku u evropskim reformama, posebno u oblasti vladavine prava.

Picula je rekao i da bi u pregovorima o zatvaranju poglavlja odluke trebalo da se donose kvalifikovanom većinom članica EU, dok bi za konačan završetak pristupne procedure sve članice Unije morale da se slože jednoglasno. On je dodao da je važno da se fondovi podrške EU otvaraju kandidatima za članstvo čim ispune uslove za neka poglavlja klastera, a ne da su ta sredstva dostupna tek kada postanu punopravne članice Unije.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji ocenio je da je EU napredovala uvođenjem nove metodologije i klastera, kolektivno povezanih poglavlja, ali je i podvukao da je za promovisanje proširenja, kao geopolitičkog prioriteta, neophodno da postoji političke volje kako članica EU tako i zemalja na putu ka Uniji.

Neki poslanici Evropskog parlamenta ocenili su da bi pristupni pregovori sa Srbijom trebalo da napreduju samo ako se zemlja pridržava sankcija EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama vezanim za EU, što se navodi i u Preporuci, kao i u nekim amandmanima o kojima će se glasati sutra.

U delu koji se odnosi na Srbiju, na nacrt rezolucije o kojoj će se glasati na istom plenarnom zasedanju, podneta su još dva usmena amandmana u kojima se poziva da se posebno ispitaju svi projekti u Srbiji koji se finansiraju u okviru Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, “kako bi se osiguralo da svi rashodi u EU budu u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima Evropske unije”.

U drugom usmenom amandmanu predlaže se i formulacija da države članice da preispitaju sve “bilateralne kao i fondove EU za Srbiju, koji bi koristili srpskim vlastima”.

U nacrtu rezolucije se preporučuje prepoznavanje značaja međuvladinih foruma kao što je Berlinski proces, ali i da se „izražavanje rezervi povodom bilo koje inicijative regionalne ekonomske saradnje koja ne obuhvata svih šest zemalja Zapadnog Balkana i nije zasnovana na pravilima EU, kao što je inicijativa Otvoreni Balkan“.

U svetlu diskusije o tome da je EU ispunila svoja obećanja kada je u pitanju proces pridruživanja, u rezoluciji je naglašeno da bi liberalizaciju viznog režima Kosovu trebalo odobriti „bez odlaganja“. Povodom dijaloga Beograda i Prištine, poslanici su pozvali institucije EU da „pojačaju konstruktivan angažman EU sa vlastima i Srbije i Kosova“.

U tekstu se dalje navodi važnost početka pristupnih pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom sa kojim se “predugo kasnilo”, dok se EU poziva da pruži podršku Bosni i Hercegovini u ispunjavanju 14 ključnih zahteva koje je izneo Evropski savet u junu 2022. godine, što bi ovoj zemlji omogućilo da dobije status kandidata.

Crnoj Gori, koja se smatra „predvodnikom u procesu pridruživanja EU“, treba dati „završna merila za pregovaračka poglavlja“ kako bi se ubrzalo pristupanje zemlje. Rezolucija je takođe pozvala da se poštuje „multietnički identitet Crne Gore“.

Poslanici Evropskog parlamenta glasaće o rezoluciji glasaće u sredu. Nakon glasanja u plenumu izveštaj Tonina Picule će dobiti formu rezolucije, koja je i zvanični stav Evropskog parlamanta o stanju politike proširenja. Rezolucije EP imaju formu preporuke državama članicama i drugim institucijama u EU.

Izvor: European Western Balkans