Arhiva vesti

Nacrt izveštaja Vladimira Bilčika o Srbiji pred AFET-om 9. februara, usvajanje rezolucije u maju

foto: Evropska unija

BRISEL — Napredak u vladavini prava, normalizacija odnosa sa Kosovom i usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU odrediće dalju dinamiku pristupnih pregovora Srbije sa EU, navodi se u nacrtu izveštaja koji je sastavio izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik.

Nacrt Bilčikovog izveštaja naći će se 9. februara pred Odborom za spoljne poslove u Evropskog parlamentu (AFET), a poslanici ovog odbora imaće rok do 15. februara da podnesu svoje amandmane na nacrt Bilčikovog teksta. Nakon što izveštaj bude izglasan u AFET-u, što se prema izvorima Euroepan Western Balkans očekuje krajem aprila, tekst će se naći i pred poslanicima Evropskog parlamenta na plenarnoj sednici u Strazburu u maju,  nakon čega postaje zvanična Rezolucija EP o Srbiji.

U tekstu se podseća da od svih zemalja Zapadnog Balkana, Srbija dobija najveću pomoć iz predpristupnih fondova EU i pozdravlja se činjenica da EU integracije ostaju strateški cilj Srbije, ali se iznosi i jaka zabrinutost povodom neusklađivanja sa spoljnom politikom EU kada je reč o odnosu prema Rusiji, ali i kada su u pitanju vladavina prava i medijske slobode. 

“Kao zemlja kandidat, Srbija mora da se pridržava principa i politike EU, a usklađivanje sa ratnohuškačkim autokratskim režimom je neprihvatljivo,” navodi se u nacrtu izveštaja Vladimira Bilčika.

Iako se prepoznaje da se Srbija uskladila sa EU tokom glasanja u Ujedinjenim nacijama koje se tiču rata u Ukrajini, tekst osuđuje bliske veze Srbije sa Rusijom o čemu govori nedavno potpisan sporazum o usklađivanju spoljnopolitičkih prioriteta ove dve zemlje, kao i imenovanje Aleksandra Vulina, “poznatog po svojoj anti-EU i prokremljskoj retorici,” na mesto direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA)

U oblasti demokratije i vladavine prava, izveštaj pozdravlja usvajanje mera za poboljšanje izbornih uslova uoči izbora u aprilu 2022, kao rezultat međustranačkog dijaloga u kome je posredovao Evropski parlament, kao i učešće svih relevantnih političkih aktera na parlamentarnim izborima. Ističe da je tokom izbora “niz nedostataka rezultirao neujednačenim terenom,” time dajući prednost vladajućoj stranci. Takođe, izražava se žaljenje zbog odlaganja formiranja vlade, što je uticalo i na reforme vezane za proces pristupanja EU. 

Izveštaj pominje usvajanje ustavnih amandmana i ističe da je “nastavak reformskog procesa prioritet,” te navodi da je bilo određenog napretka u borbi protiv korupcije, ali da je potrebno više “napora i političke volje kako bi se postigli opipljivi rezultati,” pogotovo kada je reč o organizovanom kriminalu. 

Kada je reč o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, izveštaj podvlači potrebu da srpske vlasti implementiraju već adekvatni zakonski okvir i “intenziviraju napore u zaštiti ljudskih prava.” Takođe, izveštaj izražava žaljenje povodom “stagnacije u slobodi izražavanja” i navodi da su slučajevi govora mržnje i SLAPP tužbi protiv aktivista, novinara i medijskih kuća neprihvatljivi.

Dalje, izveštaj osuđuje otvaranje kancelarije Raša Tudej u Srbiji, te “poziva srpske vlasti da se suprotstave hibridnim pretnjama i usklade se sa odlukom Saveta o obustavljanju radiodifuznih aktivnosti Sputnjika i RT.” 

Odlaganje primene medijske strategije i akcionog plana takođe se ističe kao razlog za brigu, dok se vlasti u Srbiji pozivaju da “povećaju transparentnost vlasništva i finansiranja medija i obezbede nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM).” REM se našao na udaru kritike i zbog dodeljivanja 4 nacionalne frekvencije kanalima sa “istorijom kršenja novinarskih standarda.” 

Izveštaj ističe punu podršku dijalogu Beograda i Prištine i poziva obe strane da u dijalogu učestvuju “u dobroj veri” i sa ciljem postizanja “sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa,” te poziva na implementaciju svih relevatnih sporazuma, uključujući i formiranje Zajednice srpskih opština. Izražava se zabrinutost povodom tenzija na severu Kosova i osuđuju “sve radnje koje ugrožavaju stabilnost i proces pomirenja,” uključujući i nedavni napad na pravoslavno Badnje veče.

U izveštaju se još navodi i da nedostaci u vladavini prava negativno utiču na stvaranje efikasne tržišne ekonomije, izražava se zabrinutost povodom investicija Rusije i Kine i njihovog mogućeg uticaja i ističe potreba za poboljšanjem strateške komunikacije prema građanima Srbije o koristima procesa pristupanja. 

Izvor: European Western Balkans