Arhiva vesti

EU od Srbije očekuje da sledi zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku

Evropska unija očekuje da Srbija, kao zemlja koja se opredelila za članstvo u EU, uskladi svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU kako se ne bi narušila njena evropska perspektiva, saopštio je portparol EU Peter Stano. 

Povodom odluke Srbije da glasa protiv rezolucije Generalne skupštine UN o Krimu, Stano je agenciji Beta rekao da je "stav EU o ilegalnoj aneksiji Krima i Sevastopolja jasan i dobro poznat njenim partnerima uključujući i Srbiju".

"Vlada Srbije odredila je integraciju u EU kao strateški prioritet zemlje. Da bi napredovala na putu integracije u EU, Srbija se mora postepeno uskladiti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, u skladu s Pregovaračkim okvirom za pristupanje EU. Očekujemo da će se Srbija ponašati u skladu s tim opredeljenjem kako ne bi bila narušena njena evropska perspektiva", naveo je Stano.

Stano je podsetio da je aneksija Krima za EU "očigledno kršenje međunarodnog prava, a Krim deo ukrajinske teritorije".

"Ovde se radi o vrednostima i načelima na kojima se temelji EU, što je jasno svakoj državi članici EU, a takođe bi trebalo biti jasno i svakoj zemlji koja teži članstvu u EU", dodao je.

Srbija je 7. decembra  glasala protiv rezolucije Generalne skupštine UN kojom se od Rusije traži da što pre prekine "privremenu okupaciju" Krima, ukrajinskog poluostrva koje je pripojila 2014.

Za usvajanje rezolucije koja se odnosi se na militarizaciju Krima, Sevastopolja i delova Crnog i Azovskog mora, glasale su 63 zemlje, 17 je bilo protiv, dok su 62 zemlje bile uzdržane.

Prema podacima sa sajta UN, rezoluciju su, između ostalih, podržale sve zemlje EU, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Švajcarska, Ujedinjeni Arapski Emirati...

Reluciju o Krimu su podržali i svi potencijalni kandidati za članstvo u EU, osim BiH koja je bila uzdržana.

Osim Srbije, protiv su glasale Severna Koreja, Iran, Belorusija, Venecuela, Kambodža, Kina, Jermenija, Kuba, Rusija, Kirgistan, Laos, Mjanmar, Nikaragva, Sudan, Zimbabve i Sirija.

U rezoluciji se Rusija poziva da se "kao okupirajuća sila odmah, potpuno i bezuslovno povuče svoje vojne snage sa Krima i bez odugovlačenja prekine svoju privremenu okupaciju ukrajinske teritorije".

Takođe, zvanična Moskva se poziva da odmah prekine sa "daljom destabilizacijom Krima prebacivanjem razvijenih sistema oružja, aviona i raketa sa nuklearnim kapacitetom, oružja, municije i vojnog osoblja ka teritoriji Ukrajine".

Rezolucija nije obavezujuća, ali ima političku težinu, a predložilo ju  je 40 zemalja, među kojima su Velika Britanija, Francuska, Nemačka,  SAD, Australija, Kanada i Turska.

Beogradska nevladina organizacija Forum za bezbednost i demokratiju (FBD) izrazila je žaljenje zbog odluke da Srbija glasa protiv Rezolucije i navela da očekuje da će predsednica vlade i ministar spoljnih poslova što pre javno obrazložiti ovakav stav Srbije, budući da se on može sagledavati kao direktna suprotnost proklamovanim spoljnopolitičkim ciljevima Srbije i njenoj opredeljenosti za članstvo u EU.

"Glasanje u skupštini UN ozbiljno podriva poverenje u program za koji su u Narodnoj skupštini Srbije dobili (premijerka Ana) Brnabić i njena vlada. Šta više, FBD uz to misli kako su i svi oni ministri u vladi Republike Srbije koji se zalažu za evropske integracije u obavezi da preispitaju svoje učešće u njoj,  ukoliko se nastavi s politikom koja nas, kao nikada u poslednjih 10 godina, otuđuje od naših evropskih suseda i udaljava od EU", ističe se u saopštenju.

Forum je izrazio žaljenje što opozicija i mediji "ćute" o ovom događaju i ocenio da je opozicija, bar ona koja se "samodefiniše kao pro-EU, već morala da osudi svrstavanje Srbije uz neke od najozloglašenijih autokratija na planeti".

Izvor: EurActiv