Arhiva vesti

Deklaracija EU-NATO: Transatlantska bezbednosna saradnja važnija nego ikad

foto: Evropska unija

BRISEL — Evroatlantska bezbednost je suočena sa „najvećom pretnjom tokom poslednjih decenija” zbog ruske agresije na Ukrajinu, zbog čega je proširenje i produbljivanje strateškog partnerstva EU-NATO od ključnog značaja, navodi se u Zajedničkoj deklaraciji potpisanoj 10. januara od strane predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela, predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Treća zajednička deklaracija EU i NATO naglašava važnost zajedničkih vrednosti i posvećenosti miru, slobodi i prosperitetu u rešavanju zajedničkih izazova, od kojih je trenutno najznačajniji rat u Ukrajini i njegove implikacije na globalnu bezbednost i stabilnost. U Deklaraciji se ističe da je ruska agresija, koja krši principe međunarodnog prava i Povelje UN, pogoršala prehrambenu i energetsku krizu koja pogađa ogroman deo globalne populacije.

„Najoštrije osuđujemo agresiju Rusije. Rusija mora odmah prekinuti ovaj rat i povući se iz Ukrajine. Izražavamo punu solidarnost sa Ukrajinom i ponavljamo našu nepokolebljivu i konstantnu podršku njenoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar njenih međunarodno priznatih granica. U potpunosti podržavamo inherentno pravo Ukrajine na samoodbranu i da bira svoju sudbinu“, navodi se u Deklaraciji.

Drugi bezbednosni izazov identifikovan u Deklaraciji je autoritarnost, pošto autoritarni akteri ugrožavaju vrednosti i interese EU i NATO političkim, ekonomskim, tehnološkim i vojnim sredstvima. Štaviše, Deklaracija upozorava na „sve veću asertivnost i politiku Kine“ kao izazov koji treba da se reši u ovoj eri obeleženoj rastućom strateškom konkurencijom.

„Dugotrajni sukobi, krhkost i nestabilnost u našem evropskom susedstvu podrivaju našu bezbednost i pružaju plodno tlo za strateške konkurente, kao i terorističke grupe, da steknu uticaj, destabilizuju društva i predstavljaju pretnju našoj bezbednosti“, navodi se u Deklaraciji.

Zbog toga Deklaracija poziva na dalju mobilizaciju političkih, ekonomskih ili vojnih instrumenata u cilju jačanja evropske bezbednosti i doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti. Uloge EU i NATO-a u postizanju ovih ciljeva opisane su kao „komplementarne, koherentne i uzajamno ojačavajuće“, a naglašava se i značaj jače i sposobnije evropske odbrane.

Deklaracija takođe navodi opipljive rezultate dugogodišnje bezbednosne saradnje EU-NATO, posebno u „suprotstavljanju hibridnim i sajber pretnjama, operativnoj saradnji uključujući pomorska pitanja, vojnu mobilnost, odbrambene kapacitete, odbrambenu industriju i istraživanje, vežbe, borbu protiv terorizma i izgradnju kapaciteta partnera.”

Kako bezbednosne pretnje i izazovi sa kojima se suočavaju i EU i NATO rastu i evoluiraju, Zajednička deklaracija naglašava potrebu da se „partnerstvo podigne na viši nivo“. To znači jačanje saradnje u postojećim oblastima, ali i proširenje i produbljivanje ove saradnje na druge oblasti kako bi se na pravi način odgovorilo na nove izazove kao što su geostrateška konkurencija, bezbednosne implikacije klimatskih promena ili manipulacija informacijama.

Na kraju, Deklaracija naglašava važnost transparentnosti i „potpune međusobne otvorenosti“. Podstiče „najveću moguću uključenost“ svih država članica EU ili NATO-a.

Pre Briselske zajedničke deklaracije 2023. godine, EU i NATO su takođe potpisali Varšavsku deklaraciju iz 2016. i Zajedničku Briselsku deklaraciju iz 2018. godine, „koje su značajno proširile širinu i dubinu” evroatlantske bezbednosne saradnje i nadogradile se na partnerstvu EU i NATO-a od 20 godina tokom kojih postigli su „neviđen napredak u svim oblastima saradnje“.

Izvor: European Western Balkans