foto: Mauro Bottaro - European Commission

Pravosnažna presuda protiv Milorada Dodika objavljena je 1. avgusta 2025. godine. Sud Bosne i Hercegovine izdao je saopštenje za javnost u kojem je naveo da je prvostepena presuda potvrđena i Milorad Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Pravosnažna presuda Miloradu Dodiku počela je po automatizmu da proizvodi pravne posljedice.

ODUZIMANJE MANDATA I ODLUKE NARODNE SKUPŠTINE

Na osnovu pravosnažne presude Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 6. avgusta oduzela mandat Miloradu Dodiku po presudi Suda Bosne i Hercegovine za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Prijevremeni predsjednički izbori od strane CIK-a raspisani su za 23. novembar, a predsjednik se birao iz reda srpskog naroda. Paralelno sa procesom raspisivanja izbora u Sarajevu, u Banja Luci vladajuća koalicija predvođena SNSD-om tvrdila je da ne priznaje odluke Suda Bosne i Hercegovine, kao ni Centralne izborne komisije i da izbori neće biti održani. Narodna skupština Republike Srpske je na posebnoj sjednici 22. avgusta zauzela stav da ne prihvata presudu protiv Milorada Dodika i usvojila je zaključak o raspisivanju referenduma za 25. oktobar, a referendumsko pitanje glasilo bi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku?”. Odluka o raspisivanju referenduma izglasana je sa 50 glasova „za“, dok predstavnici opozicije nisu učestvovali u glasanju. Odluka o neodržavanju referenduma nije izglasana, međutim sve je izvjesnije da isti neće biti održan.

Na istoj sjednici usvojena je i ostavka dotadašnjeg premijera Radovana Viškovića i Republika Srpska se formalno-pravno našla u pravnom vakuumu, odnosno bez nosilaca izvršne vlasti. Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj tvrdila je da je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske i da izbori neće biti održani, već da će narod na referendumu odlučiti da li je Milorad Dodik predsjednik. Opozicija je u tom periodu upozoravala da je potrebno da se imenuje vršilac dužnosti predsjednika do održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora. Dodatni problem nastao je i kada je Milorad Dodik za mandatara predložio Savu Minića. Ustavom Republike Srpske propisano je da premijera predlaže predsjednik Republike Srpske, a nakon toga premijer sastavlja Vladu i upućuje na izglasavanje Narodnoj skupštini. Miloradu Dodiku je bio oduzet mandat predsjednika kada je predložio Savu Minića za novog premijera. Nova Vlada Republike Srpske izabrana je 2. septembra na posebnoj sjednici Narodne skupštine. Izbor nove Vlade upućen je na ocjenu ustavnosti na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali odluka nije donesena, niti je razmatrana.

UKIDANJE SANKCIJA

Od izbora Donalda Trampa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država u januaru 2025. godine, Republika Srpska je izdvojila do novembra blizu 80 miliona konvertibilnih maraka za lobiranje u SAD-u za popravljanje ugleda Republike Srpske. Rezultat utrošenog novca iz budžeta je da su SAD ukinule sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i funkcionerima Republike Srpske, među kojima je i Siniša Karan kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, kao i firmama povezanim sa aktuelnim režimom. Odluka o ukidanju sankcija objavljena je 29. oktobra na par dana prije zvaničnog početka izborne kampanje. Iz Ministarstva finansija SAD naveli su da oni redovno preispituju svoje sankcije i da je odluka o ukidanju sankcija došla nakon konstruktivnog ponašanja i odluka koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske. U prvom redu misli se na povlačenje Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izborni zakon RS, Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS. Na istoj sjednici Narodne skupštine donesena je odluka o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i na to mjesto imenovana je Ana Trišić-Babić savjetnica Milorada Dodika. Navedene odluke opozicija, ali i stručna javnost ocijenili su kao dio dogovora između administracije SAD-a i vlasti u Republici Srpskoj.

IZBORNA KAMPANJA

Prvi put od 2010. godine na izbornom listiću za predsjednika Republike Srpske nisu se našli Milorad Dodik ili Željka Cvijanović. Izostanak Milorada Dodika na glasačkom listiću nije značio da on neće učestvovati u izbornoj kampanji. Na svim predizbornim skupovima širom Republike Srpske se pojavljivao i aktivno je učestvovao u izbornoj kampanji i u drugi plan stavio kandidata SNSD-a Sinišu Karana koji se ostao u sjeni bivšeg predsjednika.

Presuda Suda Bosne i Hercegovine eliminisala je Milorada Dodika iz političkog života. On će ostati predsjednik SNSD-a jer je Osnovni sud u Banja Luci odbio da izbriše ime Milorada Dodika kao predsjednika stranke, iako je to od njih zatražio Sud Bosne i Hercegovine. Navedeni slučaj ne treba samo posmatrati kao sudski proces već kao i jednu fazu u političkom životu Bosne i Hercegovine. Institucije države i entiteta nemaju dovoljnu snagu da sprovedu presudu, ali i da ograniče moć bivšeg predsjednika. Milorad Dodik, zvanično od 12. juna nije predsjednik Republike Srpske, ali on i dalje koristi sve privilegije koje je imao kao predsjednik. Raspolaže budžetom predsjednika, koristi usluge obezbjeđenja, helikopterski servis, avion Vlade Republike Srpske i dalje učestvuje u zvaničnim posjetama u zemlje regiona zajedno sa vršiocem dužnosti predsjednika i sa Sinišom Karanom, koji je na osnovu preliminarnih rezultata novi predsjednik Republike Srpske. Ključni momenat za prihvatanje presude i pravnih posljedica koje iz nje proističu bio je dogovor sa američkom administracijom, a o detaljima dogovora javnost nije upoznata.

Autorka: Nikolina Lozo