Arhiva: U fokusu

Evropska komisija neće reformisati politiku konkurencije pre 2021. godine

Evropska komisija neće reformisati politiku konkurencije pre 2021. godine

Uprkos pritiscima grupe članica EU, Evropska komisija neće razmatrati izmenu pravila o konkurenciji EU barem do 2021, proizilazi iz nove industrijske strategije za globalnu konkurentnost, zelenu i digitalnu Evropu. Cilj te strategije EK je da se podrže konkurentnost Evrope i njena "strateška autonomija" u uslovima nestabilnosti na globalnim tržištima i budućih izazova u vezi sa održivošću i digitalizacijom.

U dokumentu predstavljenom 10. marta naglašava se značaj nezavisne politike konkurencije EU i ukazuje da se važeća pravila razmatraju ali da, za sada, neće biti većih promena na tom planu.

Nedavno su Nemačka, Francuska, Poljska i Italija zajedno pisale potpredsednici EK i komesarki za konkurenciju Margrete Vestager i tražile da se pravila konkurencije u bloku što pre ažuriraju. To pismo je poslato Vestager izvesno vreme nakon što je ona blokirala spajanje francuskog Alstoma i nemačkog Simensa.

Iako je komesarka prethodno izjavila da sledi reforma politike konkurencije, predstavljena strategija pokazuje da će ti planovi biti razmatrani i "ako bude potrebno" usvojeni od 2021.

Evropski šampioni?

Komisija je takođe zadržala "bezbednu distancu" prema politički osetljivoj frazi "evropski šampioni" jer ne želi da isprovocira one koji rade u malim i srednjim preduzećima (MSP). Podsticaj MSP takođe je deo strategije.

"Lično ne koristim reč šampioni, osim kada je reč o sportisitima. Nikada za kompanije", rekao je novinarima  evropski komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton. "Mislim da to nije odgovarajuća reč ali to ne znači da ne verujemo da je kroz jasna pravila konkurencije važno da imamo lidere u Evropi", rekao je on.

I dok su zemlje poput Nemačke, Poljske, Francuske i Italije pozivale Komisiju da modernizuje i unese dodatnu fleskibilnost u pravila o konkurenciji, brojne članice, uključujući Švedsku, Češku, Estoniju, Finsku, Irsku, Letoniju, Litvaniju i Holandiju, vršile su pritisak na Vestager da to ne radi.

U međuvremenu su Austrija, Bugarska, Francuska, Nemačka, Grka, Italija, Luksemburg, Rumunija i Španija pozdravile nameru EK da ublaži pravila o konkurenciji i državnoj pomoći u kontekstu "novog tehnološkog i razvoja globalnog tržišta".

Digitalna politika

U digitalnoj oblasti u novoj strategiji se naglašavaju planovi iz nedavno utvrđene digitalne strategije o potrebi ulaganja u istraživanja i razvoj veštačke inteligencije, 5G, analitike podataka, kao uspostavljanja infrastrukture za "zaštitu ključne digitalne aktive EU". Ukazuje se i na nedovoljne kapacitete na digitalnom planu u evropskom privatnom sektoru.

Planirano je i da uskoro bude predstavljen akcioni plan za intelektualnu svojinu. U strategiji se ističe da je "pametna politika intelektualne svojine predstavlja ključnu pomoć kompanijama da rastu, otvaraju radna mesta i da zaštite i razvijaju ono po čemu su jedinstvene i konkurentne".

Navodi se i da se u novoj industrijskoj strategiji vidi pokušaj da se reguliše "onlajn ekosistem" u sklopu zakona o digitalnim uslugama koji će biti predstavljen u četvrtom kvartalu.

Strategija za MSP

Kada je reč o nastojanjima EK da podstakne razvoj "zdravog okruženja" za MSP u Evropi, predviđen je niz mera.

Među njima su izgradnja kapaciteta i podrška tranziciji na održivost i digitalizaciju, smanjenje regulatornog opterećenja i unapređenje pristupa tržištu kroz bolju primenu direktiva, kao i unapređenje pristupa MSP finansiranju.

Komisija je takođe pokrenula novu političku inicijativu (EU Start-up Nations Standard) čiji je cilj da olakša razvoj "startapova" širom kontinenta i privuče obučenu radnu snagu uvođenjem opcija za akcije.

Tehnološke kompanije su pozdravile te planove. "Pozdravlamo ambiciju EU da traže panevropsko rešenje za potrebe 'startapova", naveli u lideri tih kompanija.

Izvor: EurActiv.rs

 

Najnovije