Arhiva: U fokusu

Pobednici i gubitnici izbora za Evropski parlament

Pobednici i gubitnici izbora za Evropski parlament

Prema preliminarnim rezultatima, novi saziv Evropskog parlamenta imaće znatno manje poslanika levog i desnog centra, znatno više liberala i zelenih, dok su desne evroskeptične stranke uvećale broj svojih poslanika, ali ne dramatično.

Kako su projekcije mesecima unazad i pokazivale, i dalje najvećim poslaničkim grupama Evropske narodne partije (EPP) i Socijalista i demokrata (S&D) biće potreban i treći partner za formiranje nove parlamentarne većine, koja će izabrati narednu Evropsku komisiju. Pad od 78 poslanika koje su doživele ove dve grupe u velikoj meri je nadoknađen rastom koalicija zelenih i liberalnih partija, koje su zajednički uvećale svoje redove za 57 članova.

Rastu desnih evroskeptika doprineće odlični rezultati Partije za Bregzit Najdžela Faraža i „Lige“ Matea Salvinija, kao i činjenica da su Viktor Orban, Jaroslav Kačinjski i Marin Le Pen zadržali približno isti broj poslanika koji su osvojili i 2014. Međutim, sve partije koje se mogu svrstati u ovu grupu i dalje će kontrolisati oko 170 mesta u Evropskom parlamentu, što predstavlja manje od četvrtine ukupnog broja poslanika.

Nesumnjivi pobednik u nedelju uveče bili su evropski izbori kao institucija: po prvi put od početka njihovog održavanja 1979. godine, izlaznost je porasla u odnosu na prethodni izborni ciklus i iznosi 51% (u 2014. ta brojka bila je 43%). Ni u jednoj državi, za razliku od prethodnog glasanja, nije se spustila ispod 20%.

Biće potrebno još vremena da bi se utvrdilo ko je najviše profitirao od rasta izlaznosti. Na osnovu prvih rezultata, međutim, jasnije je ko se na ovim izborima može smatrati pobednikom, a ko gubitnikom.

EPP i S&D: Znatno oslabljene vodeće partije

Evropska narodna partija i Partija evropskih socijalista, kao što su sva istraživanja predviđala, izgubili su značajan broj poslanika i više nisu u stanju da samostalno formiraju veliku koaliciju. Od 404 poslanika koliko su ove dve grupe kontrolisale između 2014. i 2019. godine (parlament čini ukupno 751 poslanik) spali su na 326, s tim što su demohrišćani izgubili 37, a socijalisti 41 poslanika.

EPP je zadržala primat u Nemačkoj, gde je vladajuća koalicija CDU-CSU osvojila nešto manje od trećine mesta, dok su u francuski Republikanci i Berluskonijeva stranka u Italiji rezultatski dodatno potonuli. Među državama u kojima su demohrišćani doživeli rast značajno mesto zauzimaju Austrija i Grčka, gde su se Narodna partija Sebastijana Kurca i Nova demokratija Kirjakosa Micotakisa probile na prvo mesto.

Iako su doživeli pojedinačno najveće gubitke, utešna nagrada za partije levog centra jeste da nisu prošli ni približno loše koliko su im ankete predviđale pre samo nekoliko meseci. Razlog tome treba tražiti pre svega u rastu vladajućih španskih socijalista i italijanske Demokratske stranke, koja je uspela da preskoči Pokret pet zvezda i završi na drugom mestu.

Mnogi su, takođe, ublaživanje kraha Socijalista i demokrata pripisali energičnom nastupu njihovog vodećeg kandidata Fransa Timermansa, potpredsednika Evropske komisije, koji je svoju Laburističku partiju Holandije uspeo da dovede do prvog mesta na nacionalnom nivou. Socijalisti su uspeli da zadrže prvo mesto i u Švedskoj i Portugalu.

Iako je u svom sinoćnjem govoru vodeći kandidat Evropske narodne partije Manfred Veber izrazio nadu da će prvo mesto koje je EPP zauzela preslikati i na vođstvo nove Evropske komisije, francuski poslanici već su izrazili svoje protivljenje prema njegovom imenovanju za predsednika ove institucije.

„Čvrsto ćemo stati iza kandidata koji je ili Francuz, a to može biti Mišel Barnije, ili kandidata koji je u svakom slučaju bliži novom centru gravitacije parlamenta“, izjavio je drugi nosilac liste Francuskog predsednika Makrona, prenosi Politiko.

„Zeleni talas“ i Evropa u pokretu

Iako su im istraživanja javnog mnjenja do pred sam izborni dan predviđala praktično isti broj sedišta kao i u prethodnom sazivu, Evropski zeleni dokazali su da je sve veći broj Evropljana spreman da pruži šansu njihovim politikama. Sa 52 mesta, koliko su imali u prethodnom sazivu, ova snažno pro-evropska grupa očekuje se da poraste na 69.

Zelene stranke probile su se na drugo mesto u Nemačkoj i, potpuno neočekivano, treće mesto u Francuskoj, dok su dobar rezultat ostvarili u Belgiji i Holandiji.

Još bolji uspeh ostvarili su poslanici Saveza liberala i demokrata za Evropu (ALDE), koji su se na ovim izborima udružili sa partijom Republika u pokretu predsednika Emanuela Makrona. Oni su sa 68 poslanika „skočili“ na trenutno projektovanih 108, na taj način postajući ubedljivo treća grupa u Evropskom parlamentu.

Pored Francuske, u kojoj je vladajuća stranka odnela tesno drugo mesto, liberali su odneli pobede i u Estoniji, Danskoj i Češkoj, u Holandiji i Sloveniji podelili su prvo mesto, dok su u Rumuniji i Ujedinjenom Kraljevstvu postigli ubedljivo druga mesta.

Na ovim izborima najavljivan je veliki poraz pro-evropskih snaga, kojima pripadaju i zeleni i liberali. Na kraju procesa, EPP, S&D, ALDE, Makron i Evropski zeleni zajednički imaju dvadeset jednog poslanika manje nego pre ped godina, što iznosi 3% ukupnog broja mesta u Evropskom parlamentu.

Ukoliko se grupe Evropski konzervativci i reformisti (ECR), Evropa nacija i slobode (ENF) i Evropa za slobodu i direktnu demokratiju (EFDD) posmatraju kao jedinstven skup desnih evroskeptičnih stranaka, njihov broj u novom sazivu Parlamenta porastao je sa 153 na 171 poslanika.

Ovom ishodu doprinele su pobede Partije za Bregzit Najdžela Faraža, Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, Prava i pravde Jaroslava Kačinjskog Lige Matea Salvinija, koji zajedno imaju preko 100 poslanika.

Drugde u Evropi, članice ove tri grupe nisu doživele toliko velike uspehe – Alternativa za Nemačku osvojila je 11 poslanika, ali je procentualno „odnela“ manje glasova nego na nacionalnim izborima pre dve godine, a Danska narodna partija, Slobodarska partija Austrije i Partija slobode Gerta Vildersa doživele su pad. Blagi rast uspeli su da postignu Švedske demokrate i Pravi Finci.

Međutim, ECR, EFDD i ENF nisu homogene grupacije. Doskorašnji član Evrope za slobodu i direktnu demokratiju, Pokret pet zvezda (14 poslanika), najavio je osnivanje sopstvene poslaničke grupe sa manjim partijama. Do udruživanja poljskog Prava i pravde sa partijama Salvinija i Le Pen do sada nije dolazilo zbog različitih stavova prema Rusiji, dok je mađarski vladajući Fides trenutno suspendovani član Evropske narodne partije, i njegov budući status ostaje nepoznat.

Odgovori o uticaju evroskeptičnih partija u novom sazivu Evropskog parlamenta biće pruženi kada bude poznato koje od ovih partija stupiti u zajedničku poslaničku grupu. Ipak, njihovi brojevi su i dalje nedovoljni da spreče formiranje nove Evropske komisije ili da na značajniji način utiču na njen rad.

 

Izvor: europeanwesternbalkans.rs

 

 

Najnovije