Arhiva vesti

EU neophodan kanal komunikacije između vlada i civilnog društva u regionu

Učešće civilnog društva u evropskim integracijama, regionalna saradnja, budućnost Berlinskog procesa, odgovornost vlada na Zapadnom Balkanu, teme su o kojima je diskutovano na petoj godišnjoj konferenciji Move. Link. Engage. koja je u organizaciji Beogradske otvorene škole uz podršku Kraljevine Švedske 12. i 13. septembra održana u Beogradu.

Na konferenciji su takođe predstavljeni rezultati rada trogodišnjeg programa „Civilno društvo za unapređivanje pristupanja Srbije Evropskoj uniji“ koji je BOŠ, takođe uz švedsku podršku, sprovela sa 17 organizacija civilnog društva iz cele Srbije.

„Kada putujem po Srbiji trudim da se ne sastajem samo sa predstavnicima vlasti, već i sa predstavnicima civilnog društva. Veoma je ohrabrujuće da vidim njihov aktivizam“, izjavio je Ambasador Švedske u Srbiji Jan Lundin na otvaranju konferencije.

Generalna direktorka Beogradske otvorene škole Vesna Đukić naglasila je evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i bitnu ulogu koju u njoj igraju organizacije civilnog društva.

„Evropska perspektiva regiona je neupitna. Na ovoj konferenciji veoma je značajno prisustvo zvaničnika institucija EU i predstavnika civilnog društva iz svih zemalja Zapadnog Balkana i nezavisnih istraživača, kao i prisustvo predstavnika privrednog društva“, izjavila je ona otvarajući konferenciju.

Prva panel diskusija, koju je moderirala novinarka Ljubica Gojgić, upravo se odnosila na ovu temu.

„Mislim da civilno društvo treba da koristi sve kanale za komunikaciju sa Vladom, ali ona se i dajle trudi da ograniči naše učešće da komuniciramo sa javnošću i da radimo radnoj grupi“, izjavila je Jovana Marović, izvršna direktorka Politikon mreže iz Crne Gore i članica BiEPAG-a.

Ona je dodala da je i ovo što je do sada urađeno u pogledu saradnje sa civilnim društvom na Zapadnom Balkanu urađeno pod pristiskom EU.

Sa njom se složila Donika Emini, izvršna direktorka CiviKos platforme sa Kosova, takođe članica BiEPAG-a, koja je istakla da samo velike organizacije civilnog društva sarađuju sa kosovskim vlastima, ali da i one imaju ograničen uticaj.

Prvog dana dodeljene su i diplome polaznicima 26. generacije Studija budućnosti, multidisciplinarnog jednogodišnjeg programa koji BOŠ sprovodi od 1993. godine.

EU treba da postavi primer državama regiona

Regionalna saradnja u svojim različitim vidovima bila je u foksusu drugog dana konferencije, a opšti zaključak je bio da, iako sve strane treba da ulože više napora, EU i dalje ostaje najznačajniji faktor kada je reč o transformaciji regiona.

„Smatram da su, uprkos slabljenju transformativne moći EU, sve koristi koji dolaze iz procesa integracija bitne. Ne postoji nikakva alternativa. Devedesetih godina je postojala u vidu samoizolacije, ali smo videli gde je to odvelo“, izjavio je Bodo Veber, viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije iz Berlina.

O nedostacima pristupa EU govorio je Andre De Munter, politički analitičar Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan i Tursku. On je ilustrovao neke od problema anegdotom da je taksista koji ga je dovezao sa aerodroma znao ko je novi američki izaslanik za region Metju Palmer, ali ne i ko su novi evropski komesari koji će se baviti Zapadnim Balkanom.

„Moramo da postavimo primer regionu, rešavanjem bilateralnih sporova između Slovenije i Hrvatske, Bugarske i Rumunije. Takođe, evropski poslanici moraju da budu uključeniji u Berlinski proces“, reka je De Munter.

Upravo je budućnost ovog procesa bila tema narednog panela, a generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih Đuro Blanuša istakao je da je potrebna evaluacija postignutih rezultata.

„Nakon Trsta, moj utisak je da je proces izgubio uticaj na aktere, koji više ne razgovaraju o stvarnim pitanjima“, izjavio je Blanuša.

Konačno, odgovornost vlade bila je tema o kojoj su razgovarali učesnici poslednjeg panela, a njenu aktuelnost podvukli su skorašnje inicijative za reformu izbornog procesa i rada parlamenta u Srbiji.

„Kada me pitate za implementaciju zakona – ona je loša. Najveći je problem jeste zarobljena država i razumevanje demokratije u regionu“, bio je direktan Srđan Cvijić, član BiEPAG-a i viši analitičar na Institutu otvorenog društva za evropsku politiku u Briselu.

On je dodao da se ne može govoriti o odgovornosti vlasti kada su institucije zarobljene, ali da se situacija može popraviti, za šta je primer Severna Makedonija.

Sa njim se složio i programski direktor CRTE Raša Nedeljkov.

„Političari su godinama zarobili državu i stvorili sebi okruženje gde zakone usvajaju po hitnom postupku bez diskusije. Sad su pod čizmu stavili i sudove“, izjavio je Nedeljkov.

On je izneo svoj stav da je Srbija i dalje preddemokratsko društvo u kome se ne razume podela vlasti i uloga civilnog društva.

Paralelno sa ovim sesijama, održane su i dve sa fokusom na politici razvoja veština za savremeni sveti, odnosno na zagađenju vazduha kao hitnom izazovu za Zapadni Balkan.

Izvor: European Western Balkans