Arhiva vesti

EU s Londonom želi razdruženje što pre i što tešnje veze, Poljska zasad zakočila zelenu Evropu

Vođe Evropske unije su s jasnim zadovoljstvom poručili da posle ishoda britanskih izbora žele "što pre" razdruženje s Velikom Britanijom na temelju utanačenog sporazuma i "što je moguće tešnje buduće odnose… uz ravnopravne obaveze", navodi se u nacrtu saopštenja koje o Bregzitu 13. decembra, drugog dana zasedanja, treba da usvoje šefovi država ili vlada EU.

Takođe se navodi da sad najpre britanski parlament treba da potvrdi sporazum EU i britanske vlade o izlasku iz članstva do kraja januara 2020. i da se potom do kraja 2020. klopi sporazum o slobodnoj trgovini, "iako je to dosta kratak rok", kako je ocenio holandski premijer Mark Rute.

U izveštajima evropskih medija je priličnu pažnju privukla i čestitka koju je britanskom premijeru Borisu Džonsonu uputio američki predsednik Donald Tramp koji je u više navrata poručio da će, ako napusti EU, Velika Britanija moći da sklopi izuzetno povoljan trgovinski sporazum sa SAD, a rekao je i da bi i druge članice EU trebalo da napuste taj blok i onda sklope "mnogo korisnije" sporazume s Amerikom.

Lideri EU su posle rasprave do duboko u noć između 12. i 13. decembra konačno uspeli da utanače dogovor da se Unija do 2050. zaštiti od štetnih klimatskih promena i sprovede "Zeleni dil" kojim Evropa treba da obezbedi "klimatsku neutralnost" i novi rast utemeljen na "zelenoj privredi i energiji" uz nove tehnologije.

Reč je o programu mera i finansiranja s 500 milijardi evra godišnje prelaska energetskih izvora i privrede na "zelenu Evropu" bez zagađenja štetnim gasovima, uz čišćenje i ozdravljenje voda i zemljišta, kao i termičku zaštitu kuća i zgrada.

EU će, prema nacrtu zaključaka zasedanja, ugraditi tu svoju strategiju "Zelenog dila" i cilja "zelene Evrope bez CO2" do 2050. u buduće pregovore o trgovini sa partnerima u svetu.

Dogovor o "Zelenom dilu" je uslovan, treba da bude potvrđen do juna 2020. uz dodatne predloge i mere Evropske komisije, pošto se jedino Poljska zasad uzdržala da ga prihvati s obrazloženjem da bi naročito prelazak na zelenu energiju sa proizvodnje energije uz veliko korišćenje uglja u toj zemlji zahtevao stotine milijardi evra troškova i ugrozio veliki broj radnih mesta.

Evropska komisija je već pripremila sto milijardi evra za podršku onim članicama koje bi same teško mogle da obezbede prelazak na zelenu energiju i tehnologije u privredi koje ne zagađuju prirodu ugljen dioksidom i drugim štetnim tvarima.

Lideri EU jednoglasno su podržali uspostavljanje carine na granicama Unije za proizvode iz drugih zemalja koje se ne drže EU propisa o proizvodnji koja poštuje očuvanje prirode, kako je već prethodno najavio francuski predsednik Emanuel Makron.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da uzdržanost Varšave ne brine partnere u EU budući da će EK izraditi nove zakonske predloge da se to usvoji, što je u izvorima EU protumačeno da Poljska može dobiti dodatne finansijske garancije, ali i da odluka može da se donese  i kvalifikovanom većinom, a ne jednoglasnošću svih članica.

Šefovi država ili vlada EU su podržali sazivanje Konferencije o evropskoj budućnosti koja, mahom na temelju francusko-nemačkog plana, treba da utvrdi mere i sredstva za osnaženje, objedinjavanje evropskih institucija i sektorskih politika, uključujući prelazak na nove tehnologije, digitalnu privredu, veštačku inteligenciju, kao i stvaranje evropske odbrambene strukture, da bi EU mogla da se uhvati u koštac i ne zaostane sa narastajućom svetskom konkurencijom naročito SAD i Kine.

Lideri Unije su razmotrili, ali se nisu dogovorili, koliko će novca biti određeno za bitne sektore i politike EU u razdoblju 2021-2027.

Francuski predsednik Makron je predočio da se moraju zaštititi posebno za Francusku i još neke članice bitna poljoprivreda i proizvodnja hrane i naglasio da je u pitanju "prehrambeni suverenitet Evrope" koja obezbeđuje visoko kvalitetnu hranu svom stanovništvu.

On je dodao da se ujedno moraju obezbediti sredstva za zaštitu prirodne sredine, digitalnu privredu i veštačku inteligenciju, kao i za strukturne fondove, ambicioznu evropsku odbranu i rešavanje problema imigracije.

Izvor: Euractiv.rs