Arhiva vesti

Na Zapadnom Balkanu porasla podrška evrointegracijama, opalo poverenje u institucije

Članstvo u Evropskoj uniji podržava 59% građana Zapadnog Balkana, više nego prethodnih godina, a nezaposlenost je i dalje najveći problem za veliki broj ispitanika, pokazuje istraživanje Balkanski barometar koje sprovodi Savet za regionalnu saradnju (RCC).

Predstavljajući 24. juna rezultate na onlajn konferenciji, generalna sekretarka RCC Majlinda Bregu rekla je da je pozitivan odnos građana regiona prema članstvu u EU viši 20% u odnosu na 2015. godinu, kada je sprovedeno prvo izdanje istraživanja Balkanski barometar.

Balkanski barometar je godišnje istraživanje javnog mnjenja koje sprovodi RCC, sakupljajući i analizirajući podatke od građana i kompanija Zapadnog Balkana, o tematskim oblastima kao što su zaposlenost, trgovina, investicije, korupcija i druge.

Bregu je kazala da 45% građana kao najveći problem vidi nezaposlenost i da je zabeležen zantan pad poverenja u institucije.

Istraživanje je pokazalo da 71% građana misli da se njihove vlade ne bore uspešno protiv korupcije, dok je 2018. godine takav stav imalo 61% ispitanih, navela je Bregu.

Na pitanje koga smatraju najkorumpiranijim, 83% gradđana regiona navelo je političke stranke, 80% pravosuđe, 79% carinu, 76% zdravstvene radnike, a 76% parlamente, dodala je Bregu.

"Odlazak kvalifikovane radne snage postao je glavna briga naših građana, taj je procenat sa nula odsto 2015. godine skočio na sadašnjih 20%. Zapanjujućih 71% mladih sa Zapadnog Balkana razmišlja o odlasku u inostranstvo radi posla", rekla je generalna sekretarka RCC.

Velika većina građana, 77%, smatra da regionalna saradnja doprinosi poboljšanju političke, ekonomske i bezbednosne situacije, dok 65% veruje da je ono što spaja građane Zapadnog Balkana važnije od onog što ih razdvaja, kazala je Bregu.

Poseban deo istraživanja, koji se odnosi na uticaj pandemije korona virusa, pokazao je da 72% gradjana Zapadnog Balkana smatra tu epidemiju velikom pretnjom po ekonomiju, navela je Bregu.

"Brzo širenje korona virusa bilo je za sve nas sumoran podsetnik na to da nesreće ignorišu granice i da je saradnja možda jedino što održava obećanje da smo zajedno jači", rekla je Bregu.

Ona je kazala da je 68% građana veoma zabrinuto za svoje ili za radno mesto člana porodice, dok je svega jedna trećina zadovoljna merama koje vlade sprovode u cilju očuvanja radnih mesta.

Obim poslovanja zbog izbijanja pandemije smanjilo je 60% ispitanih privrednika, dok je 21% ili privremeno ili u potpunosti prekinulo svoje poslovanje. Otkaze radnicima uručilo je 5% privrednika.

Bregu je dodala da je 35% građana reklo da ima manje telefonske račune od prošlogodišnjeg stupanja na snagu regionalnog sporazuma o romingu.

Evropski komesar za proširenje EU Oliver Varheji izrazio je zadovoljstvo na onlajn konferenciji što 59% građana Zapadnog Balkana podržava članstvo u EU.

"To je veoma solidna većina i povećanje od 10% u odnosu na prošlu godinu, ali, nažalost, 9% veruje da zemlje regiona nikad neće postati članice Unije, što je takođe povećanje u odnosu na prethodne godine", rekao je Varheji.

On je kazao da je onlajn Zagrebački samit EU i Zapadnog Balkana u maju pružio veoma važan signal o evropskoj perspektivi regiona i dodao da će EU na jesen predstaviti ekonomski investicioni plan za oporavak zapadnobalkanskih ekonomija i njihovo približavanje Uniji.

"Evropska perspektiva Zapadnog Balkana je jedan od prioriteta EU, ali vlade moraju da nastave s reformama, naročito u oblasti vladavine prave i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala", naveo je Varheji.

On je dodao da je korupcija "jedan od najvećih problema u regionu" i naveo da 71% građana misli da se vlade ne bore uspešno protiv korupcije, dok je takav stav 2018. godine imalo 61% gradjana.

Poverenje u državne instutucije dodatno je opalo, a nezposlenost i ekonomski razvoj za veliki broj građana bili su najveći problem i pre krize izazvane korona virusom, naveo je Varheji.

On je ocenio da će regionalna saradnja biti važan deo ekonomskog oporavka i dodao da je Zapadni Balkan tokom pandemije dokazao da efikasno može da odgovori na zajedničke izazove.

Predsedavajući Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji Volfgang Išinger rekao je da je pandemija imala tendenciju da ubrza sve negativne trendove i na globalnom i na regionalnom nivou i da je lekcija koju je donela ta da je svako bezbedan samo ako su svi bezbedni.

Išinger je ocenio da će bliska saradnja i integracija i regionalne integracije dobiti podsticaj od globalne krize.

"Imamo šansu da izadjemo iz krize politički jači i više ujedinjeni", naveo je Išinger.

Zemljama Zapadnog Balkana poručio je da ne čekaju da EU predloži korake, nego da same uzmu stvari u svoje ruke.

"Dođite s nečim u Brisel, s jačom regionalnom saradnjom, to će nam svima olakšati da vaše zemlje i ekonomije integrišemo u Uniju. Dođite pripremljeni i shvatite regionalnu saradnju kao sredstvo da ubrzate proces evropskih integracija", rekao je Išinger.

On je kazao da je EU ponekad spora u preduzimanju koraka, i kao "veliku grešku" ocenio što Kosovu još nije odobrena vizna liberalizacija, koja je, kako je naveo, odavno trebalo da bude usvojena.

"Naša i vaša budućnost je Evropa, vi ste deo Evrope, i zato je sjajno što je otvoren vaš put ka EU", dodao je Išinger.

Izvor: EurActiv.rs