Arhiva: U fokusu

Novi globalni klimatski dogovor i doprinos Republike Srbije

Novi globalni klimatski dogovor i doprinos Republike Srbije

Pod okriljem Okvirne konvencije o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (The United Nations Framework Convention on Climate Change - UNFCCC), države celog sveta su se obavezale da će usvojiti novi globalni dogovor o klimatskim promena koji će se bazirati na Nacionalno određenim doprinosima smanjenju emisija staklene bašte (Intented Nationaly Determined Contribution – INDC). Usvajanje novog dogovora očekuje se u decembru 2015, tokom klimatske konferencije u Parizu.

Cilj ovog međunarodnog procesa je efikasno sprečavanje katastrofalnog scenarija po planetu, po živi svet koji nam preti kao posledica klimatskih promena prouzrokovanim emisijama gasova staklene bašte.  Očekivani rezultat pregovora unutar UNFCCC-a je postizanje dogovora o  obavezujućem okviru za smanjenje emisija gasova staklene bašte, što doprinosi održavanju temperature na globalnom nivou ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Vlade država potpisnica Konvencije su pozvane da izrade pomenute planove na nacionalnom nivou, dok će u oktobru Sekretarijat UNFCCC-a izraditi njihovu sintezu. Ova sinteza će predstavljati osnovu za globalni dogovor na Konferenciji potpisnica u Parizu i pokazaće u kojoj meri prevdiđena smanjenja emisija na globalnom nivou doprinose održavanju globalnog porasta temperature na nivou ispod 2 stepena.  

Šta sadrži Nameravani nacionalno određeni doprinos smanjenju emisija gasova staklene baste (INDC)?

Ovaj strateški dokument povezuje nacionalne ciljeve i prioritete sa globalnim okvirom koji pokreće kolektivnu akciju ka niskougljeničnoj budućnosti otpornoj na klimatske promene.

Kroz INDC, država predstavlja međunarodnoj zajednici korake koje će preduzeti u borbi protiv klimatskih promena. Dokument odražava ambicije svake zemlje za smanjenje emisija, uzimajući u obzir  domaće okolnosti, izazove i mogućnosti. Takođe, zemlje mogu objasniti plan prilagođavanja, adaptacije na uticaje klimatskih promena, i naznačiti da li im je pri tome potrebna podrška od međunarodne zajednice, ili su u mogućnosti da pruže podršku drugim zemljama. Jedan od najbitnijih aspekata ublažavanja i adaptacije na klimatske promene je plan transformacije ka niskougljeničnoj ekonomiji.

Na Konferenciji potpisnica stranaka Konvencije (COP20), održanoj u Limi u decembru 2014. godine usvojen je Poziv za klimatsku akciju (The Lima Call for Climate Action) gde je ponovljen poziv državama potpisnicama da izrade, objave i dostave Sekretarijatu svoje Nameravane nacionalno određene doprinose ispunjavanju ciljeva Konvencije. Poziv iz Lime za klimatsku akciju takođe je utvrdio sadržaj dokumenta, neophodne informacije koje taj dokument mora da sadrži kao i proces komunikacije sa Sekretarijatom UNFCCC-a. Institut za svetske resurse (World Resources Institute - WRI) u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (The United Nations Development Programme - UNDP) izradio je priručnik za izradu INDC-a  koji je baziran na razgovorima i potrebama zemalja Latinske Amerike, Kariba, Afrike, Azijsko-pacifičkog regiona i istočne Evrope. 

Dokument se izrađuje na osnovu tačnih i relevantnih podataka i analiza koje osiguravaju da je INDC realan i ostvariv, jasan i konkretan, ambiciozan, usklađen sa nacionalnim prioritetima, i da doprinosi postizanju cilja Konvencije. Poziv za klimatsku akciju iz Lime daje okvir za razvijanje pravednog i ambicioznog INDC-a. Pravičnost i ambicioznost dokumenta predstavlja vrednosni sud. Svaka zemlja za sebe odlučuje o tome. 

Izrada INDC-a ne služi samo ispunjenju međunarodne obaveze. Koristi su značajne na međunarodnom i unutrašnjem nivou. Izrada i implementacija INDC-a predstavlja odraz političke posvećenosti i doprinos realizaciji ciljeva koji prevazilaze samo politike borbe protiv klimatskih promena. Proces treba da doprinese unapređenju i integraciji politika unapređenja životne sredine i javnog zdravlja, poljoprivrede, transformaciji ka čistijoj industriji, otvaranju novih privrednih sektora i novih radnih mesta. Izrada i implementacija INDC-a, takođe može osnažiti institucionalne i tehničke kapacitete, unaprediti integraciju različitih sektorskih politika i doprineti informisanju i uključivanju zainteresovanih strana.

U tom smislu, jako je važno da proces izrade INDC-a obezbedi legitimitet samom dokumentu. Neki elementi izrade koji se preporučuju kao neizostavni bez obzira na nacionalne specifičnosti su: nacionalno liderstvo; jasno podeljene uloge, odgovornosti i vremenski okvir; efektivna koordinacija procesa; aktivno uključivanje i doprinos zainteresovanih strana; obezbeđivanje neophodnih resursa i kapaciteta.

(Ne)transparentnost procesa izrade INDC-a u Srbiji

Imajući u vidu da je proces izrade INDC-a prevashodno politički proces, jer se kroz njega utvrđuju dugoročni ciljevi klimatske politike jedne zemlje, legitimitet procesa se obezbeđuje kroz transparentnost i učešće zainteresovanih strana. 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije je na javnom slušanju Odbora za zaštitu životne sredine „Klimatske promene kao realnost u Srbiji i EU – izazovi, odgovornosti, mogućnosti“, 20. aprila tekuće godine, najavilo ciljeve za smanjenje emisija od 9,8% u odnosu na 1990. Međutim, javnih konsultacije tokom izrade INDC-a nije bilo. Nacionalni savet za klimatske promene, koji je Ministarstvo obrazovalo u novembru 2014, nije raspravljao o INDC-u. Nedostatak konsultativnog procesa u izradi INDC-a podstakao je medije i nevladine organizacije na kritičku reakciju povodom ambicija Republike Srbije u pogledu smanjenja emisija. Predstavnici nevladinog sektora su ukazali na potrebu da metodologija izrade INDC-a bude jasno predstavljena javnosti, te da je potrebno utvrditi teritorijalni opseg kada je u pitanju predstavljanje vrednosti emisija gasova staklene bašte.

Kontroverze u vezi sa nameravanim doprinosom smanjenju emisija do 2030, iskazanom u INDC-u, nastaju zbog iskazanih vrednosti emisije gasova staklene bašte u periodu od 1990. do 2013. U tabeli su prikazane uporedne vrednosti emisije gasova staklene bašte u Inicijalnoj nacionalnoj komunikaciji Republike Srbije prema Okvirnoj konvenciji UNFCCC, Rezimeu radne verzije Prvog dvogodišnjeg ažuriranog izveštaja Republike Srbije UNFCCC, i Izveštaju Međunarodne agencije za energetiku o emisijama CO2  nastalim u procesu spaljivanja goriva iz 2014. Poređenjem ovih podataka dolazimo do zaključka da su emisije gasova staklene bašte u 2013. manje za oko 25% u odnosu na 1990, što upućuje na zaključak da smanjenje od 9,8% do 2030. predstavlja povećanje emisija gasova staklene bašte u odnosu na 2013.

Proces izrade nacionalne klimatske strategije, koji nas očekuje naredne godine, predstavlja idealnu priliku da se razjasne sve nedoumice u vezi podataka i Srbija pristupi izradi ozbiljne klimatske politike, koja će biti u skladu sa klimatskom politikom EU.

 

Saznajte više:
Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promeni klime – Međunarodni odgovor na klimatske promene
Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promeni klime -  INDC portal

Institut za svetske resurse: Definicija INDC

Projektovanje i priprema INDC-a
Nameravani nacionalno određeni doprinos Republike Srbije (Intented Nationaly Determined Contribution – INDC)
IPCC uputstvo za izradu inventara iz 2006. godine

Najnovije