20.11.2026.
Podunavlje traži snažniju podršku Evropske unije za zajednički razvoj
Dunav protiče kroz deset država, dok njegov sliv obuhvata još četiri, povezujući zemlje koje se suočavaju sa brojnim zajedničkim izazovima. Poplave, suše, klimatske promene, smanjenje broja stanovnika i razlike u stepenu razvijenosti samo su neki od problema koji prevazilaze nacionalne granice i zahtevaju saradnju država Dunavskog regiona koji nastanjuje oko 112 miliona stanovnika.19.11.2026.
Nemoguća odluka Evrope – spasiti Francusku ili evro?
Dok Evropska centralna banka poručuje Parizu da mora sâm da rešava svoje finansijske probleme, postavlja se pitanje da li evropski mehanizmi zaštite mogu da izdrže krizu u jednoj od ključnih članica evrozone. Ulog više nije samo francuski budžet – već stabilnost zajedničke evropske valute.18.11.2026.
Sporazum o odbrani Grenlanda i umetnost pregovaranja
Potpisivanjem trilateralnog odbrambenog sporazuma 22. septembra 2026. u sedištu Ujedinjenih nacija, koji su potpisali predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Fredrik Nilsen, okončana je jedna od najneuobičajenijih kriza u savremenoj istoriji NATO-a.16.11.2026.
Dve decenije u Evropskoj uniji: Bugarska i Rumunija na evropskoj stanici, Srbija još uvek bez karte
Kada su Bugarska i Rumunija 1. januara 2007. godine postale članice Evropske unije, malo ko je mogao da se kladi da su spremne za sve izazove koje članstvo donosi. Bile su to države opterećene nasleđem socijalizma, slabim institucijama, zarobljene u kolotečini korupcije i privredom koja je zaostajala za većim delom evropskog kontinenta.12.11.2026.
Pedro Sančez - posljednji socijalistički Mohikanac
Kada je Pedro Sančez u junu 2018. godine preuzeo dužnost predsjednika Vlade Španije, nakon uspješno izglasanog nepovjerenja konzervativnom premijeru Marijanu Rahoju, malo ko je mogao pretpostaviti da će se na čelu španske vlade zadržati gotovo deceniju. Njegov dolazak na vlast predstavljao je presedan u savremenoj španskoj demokratiji, budući da je prvi put jedan premijer smijenjen konstruktivnim izglasavanjem nepovjerenja, a ne neposredno nakon parlamentarnih izbora.10.11.2026.
Zašto Kristin Lagard napušta Evropsku centralnu banku?
Njen prevremeni odlazak zato predstavlja mnogo više od obične kadrovske promene. On zatvara jedno od najburnijih poglavlja u istoriji zajedničke valute i otvara pitanje kako će se Evropa nositi sa novim talasom ekonomske i političke neizvesnosti. Nakon sedam godina neprekidnog kriznog menadžmenta, prva žena na čelu ECB-a ostavlja instituciju koja izgleda znatno drugačije nego u jesen 2019, kada je preuzela dužnost.09.11.2026.
Referendumska atmosfera kao kob stranke na vlasti: slučaj SAD
Izbori za zakonodavno telo su održani u referendumskoj atmosferi, a svaki glas je bio izraz podrške ili protivljenja najuticajnijem političaru u zemlji. Rezultati su vrlo ubedljivo demonstrirali neslaganje građana sa politikom koju ta osoba otelotvoruje.08.11.2026.
„Ne u moje ime“: Kako je presuda u Hagu uzdrmala Prištinu
U osnovi krize ukrštaju se tri sloja, sećanje na rat 1998-1999, koje na Kosovu* nije samo istorijsko već i duboko identitetsko pitanje, sud koji je Priština osnovala pod međunarodnim pritiskom i čiji je pravni položaj od početka sporan, i evropski put zemlje, koja od decembra 2022. godine čeka odluku o zahtevu za status kandidata.05.11.2026.
Mogu li izbori promeniti evropski kurs regiona?
Balkan ponovo ulazi u period u kojem izbori prevazilaze granice nacionalnih država. U Srbiji su 25. oktobra održani vanredni parlamentarni izbori, dok je Bosna i Hercegovina 4. oktobra glasala na opštim izborima. Slovenija je dobila novu vladu Janeza Janše, a u Bugarskoj je vlast preuzela politička opcija bivšeg predsednika Rumena Radeva, poznatog po kritičkom odnosu prema sankcijama Rusiji.04.11.2026.
Slučaj Zvinčuk: Kako borba protiv ruskog uticaja može da utiče na evropski put Crne Gore
Šef ruske informacione mreže Ribar (Rybar) Mihail Zvinčuk priveden je 9. oktobra u Risnu, u Crnoj Gori, u akciji policije i Agencije za nacionalnu bezbednost. Nakon višesatnog ispitivanja, njemu, njegovoj supruzi i još troje ruskih državljana naloženo je napuštanje države zbog razloga nacionalne i unutrašnje bezbednosti, saopštile su crnogorske vlasti.03.11.2026.
Od jedinstva do koalicije voljnih: kako se menja evropska podrška Ukrajini?
Na oktobarskom samitu Evropskog saveta Volodimir Zelenski zatražio je od evropskih lidera dodatnih 70 milijardi evra za 2027. godinu. Odgovor dela njih stigao je gotovo odmah.31.10.2026.
Gas pred zimu, koliko su Evropa i Srbija zaista spremne?
Pre energetske krize evropski sistem se u velikoj meri oslanjao na velike i relativno stabilne količine ruskog gasa koje su stizale gasovodima. Posle 2022. godine ta struktura se ubrzano promenila. Izgrađeni su i prošireni terminali za prijem tečnog prirodnog gasa, povećani su kapaciteti između država i otvoreni novi pravci snabdevanja.30.10.2026.
Evropske integracije Srbije u senci unutrašnje krize
Otuda i dilema od koje polazi ovaj tekst: da li je evropska integracija u vreme pojačanih unutrašnjih tenzija potisnuta iz javnog prostora, ili se o njoj i dalje govori, samo u drugačijem političkom i medijskom okviru?27.10.2026.
Digitalizacija i sajber bezbednost važan deo evropskog puta
Istakao je da digitalizacija ne treba da bude samo prebacivanje birokratije sa papira na ekran, već da usluge treba pojednostaviti i prilagoditi potrebama građana. Cilj je da administrativne postupke mogu da završe kroz integrisan sistem, bez odlaska na više šaltera.26.10.2026.
Ko snosi troškove evropske zelene tranzicije?
Iza velikih političkih ciljeva nalaze se konkretne promene koje utiču na svakodnevno poslovanje kompanija: od načina na koji proizvode i nabavljaju sirovine do troškova energije, prikupljanja podataka i pristupa međunarodnim tržištima.26.10.2026.
Uspeh AfD u „zaboravljenim regionima“
AfD se predstavlja kao partija koja će napraviti oštar zaokret u odnosu na dosadašnju politiku, od koje građani u zaboravljenim regionima ne vide korist. Međutim, odgovor koji se nameće ide u pravcu politike identiteta: vratiti pozitivnu sliku Nemačke, odbaciti istorijski kompleks krivice, ukinuti društvene razlike novom „patriotskom kulturnom politikom“, i slične ideje.25.10.2026.
Od čela do začelja - put Srbije u Uniju
Tokom 2008. godine, potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Naredne godine, dolazi do ukidanja viza i Srbija podnosi zahtev za prijem u članstvo. Početkom 2012. godine, Srbija dobija status kandidata za članstvo, a dve godine kasnije otvoreni su pregovori. Pod pokroviteljstvom Unije zaključen je Briselski sporazum 2013. godine, čiji je cilj bio normalizacija odnosa Beograda i Prištine.24.10.2026.
Između Vašingtona i Brisela: Evropska unija nudi Kanadi trgovinski sporazum i pridruženo članstvo
Geopolitičke tektonske ploče se ponovo pomeraju, a epicentar ovoga puta nije u Istočnoj Evropi ili na Bliskom istoku, već na severnoameričkom kontinentu. Tamo gde su decenijama vladali mir, otvorene granice, ekonomska harmonija i predvidljivo političko partnerstvo, danas se stvara neočekivan rascep.23.10.2026.






